Na današnji dan Hamas je napao Izrael, Izrael napao Gazu
Rano ujutro 7. listopada 2023., tijekom židovskog blagdana Simchat Tora, militantna skupina Hamas pokrenula je iz Gaze masovni napad na Izrael pod nazivom Operacija Al-Aqsa Flood (Potop Al-Aqse). Bio je to najveći napad na Izrael u posljednjih nekoliko desetljeća i događaj koji je potresao Bliski istok i svijet.
Napad bez presedana
Oko 6:30 ujutro po lokalnom vremenu, Hamas i druge palestinske militantne skupine ispalile su tisuće raketa prema jugu i središtu Izraela, dok su se na kopnu stotine boraca infiltrirale kroz granicu. Korištena su vozila, motocikli, čamci i paraglajderi. Napali su vojne baze, pogranične zajednice i civilna naselja u području poznatom kao "Gaza Envelope".
Napad je pogodio više od 20 izraelskih zajednica, uključujući kibuce Be'eri, Kfar Aza, Nir Oz i Nahal Oz, kao i grad Sderot. Posebno je tragičan bio napad na glazbeni festival Supernova u blizini kibuca Re'im, gdje su stotine mladih ljudi ubijene ili otete. Točan broj žrtava na festivalu i dalje je predmet istraga, ali procjene govore o više od 360 poginulih.
Bilanca užasa
Prema izraelskim vlastima, u napadu je ubijeno više od 1.170 ljudi, većinom civila, dok je više od 3.000 ranjeno. Među poginulima su bili djeca, stariji i strani državljani. Hamas i druge skupine oteli su oko 250 talaca - žene, muškarce, djecu i starce - i odveli ih u Gazu. Dio njih kasnije je ubijen u zatočeništvu, a dio oslobođen u razmjenama tijekom 2023. i 2024. godine.
Izraelske snage ubile su i zarobile stotine napadača, dok se procjenjuje da je u samom napadu poginulo više od 1.500 pripadnika Hamasa i drugih skupina. Napad je u Izraelu prozvan "Crnom subotom", jer je izazvao šok, paniku i osjećaj duboke ranjivosti unutar društva.
Izraelski odgovor i početak rata
Premijer Benjamin Netanyahu odmah je proglasio ratno stanje i najavio kako će Izrael "uništiti Hamas". Izraelske obrambene snage (IDF) počele su prvo zračne udare, a potom i kopnenu ofenzivu na Gazu kako bi oslobodile taoce i uništile Hamasovu infrastrukturu.
Sukob je prerastao u najkrvaviji izraelsko-palestinski rat u 21. stoljeću. Prema Ujedinjenim narodima, do jeseni 2024. u Gazi je poginulo više od 35.000 Palestinaca, uključujući velik broj civila, a milijuni su raseljeni. Izrael tvrdi kako su mnoge civilne žrtve posljedica upotrebe civilnih objekata u vojne svrhe, no humanitarne organizacije upozoravaju na razmjere razaranja i humanitarnu katastrofu.
Globalne reakcije
Napad Hamasa odmah su osudile Sjedinjene Američke Države, Europska unija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Kanada, Japan i druge zemlje, dok su Iran i Katar optužili Izrael za politiku okupacije koja je, po njima, dovela do eskalacije. Ujedinjeni narodi i humanitarne organizacije pozvale su obje strane na poštivanje međunarodnog humanitarnog prava i zaštitu civila.
Tijekom 2024. Međunarodni kazneni sud (ICC) otvorio je istragu o mogućim ratnim zločinima obje strane, uključujući i zločine Hamasa 7. listopada, ali i izraelske akcije u Gazi. Nalozi za uhićenje vođa Hamasa bili su predmet rasprava, no do jeseni 2025. još nisu formalno izdani.
Dugoročne posljedice
Napad od 7. listopada potpuno je promijenio izraelsko-palestinsku dinamiku. U Izraelu je izazvao traumu i političke potrese, dok je u Palestini rat donio katastrofalne civilne posljedice piše Index. Deseci tisuća ljudi ubijeni su, stotine tisuća ranjeni, a regija je ušla u novo razdoblje nestabilnosti.
