Rano ujutro 7. listopada 2023., tijekom židovskog blagdana Simchat Tora, militantna skupina Hamas pokrenula je iz Gaze masovni napad na Izrael pod nazivom Operacija Al-Aqsa Flood (Potop Al-Aqse). Bio je to najveći napad na Izrael u posljednjih nekoliko desetljeća i događaj koji je potresao Bliski istok i svijet.
Oko 6:30 ujutro po lokalnom vremenu, Hamas i druge palestinske militantne skupine ispalile su tisuće raketa prema jugu i središtu Izraela, dok su se na kopnu stotine boraca infiltrirale kroz granicu. Korištena su vozila, motocikli, čamci i paraglajderi. Napali su vojne baze, pogranične zajednice i civilna naselja u području poznatom kao "Gaza Envelope".
Napad je pogodio više od 20 izraelskih zajednica, uključujući kibuce Be'eri, Kfar Aza, Nir Oz i Nahal Oz, kao i grad Sderot. Posebno je tragičan bio napad na glazbeni festival Supernova u blizini kibuca Re'im, gdje su stotine mladih ljudi ubijene ili otete. Točan broj žrtava na festivalu i dalje je predmet istraga, ali procjene govore o više od 360 poginulih.
Prema izraelskim vlastima, u napadu je ubijeno više od 1.170 ljudi, većinom civila, dok je više od 3.000 ranjeno. Među poginulima su bili djeca, stariji i strani državljani. Hamas i druge skupine oteli su oko 250 talaca - žene, muškarce, djecu i starce - i odveli ih u Gazu. Dio njih kasnije je ubijen u zatočeništvu, a dio oslobođen u razmjenama tijekom 2023. i 2024. godine.
Izraelske snage ubile su i zarobile stotine napadača, dok se procjenjuje da je u samom napadu poginulo više od 1.500 pripadnika Hamasa i drugih skupina. Napad je u Izraelu prozvan "Crnom subotom", jer je izazvao šok, paniku i osjećaj duboke ranjivosti unutar društva.
Premijer Benjamin Netanyahu odmah je proglasio ratno stanje i najavio kako će Izrael "uništiti Hamas". Izraelske obrambene snage (IDF) počele su prvo zračne udare, a potom i kopnenu ofenzivu na Gazu kako bi oslobodile taoce i uništile Hamasovu infrastrukturu.
Sukob je prerastao u najkrvaviji izraelsko-palestinski rat u 21. stoljeću. Prema Ujedinjenim narodima, do jeseni 2024. u Gazi je poginulo više od 35.000 Palestinaca, uključujući velik broj civila, a milijuni su raseljeni. Izrael tvrdi kako su mnoge civilne žrtve posljedica upotrebe civilnih objekata u vojne svrhe, no humanitarne organizacije upozoravaju na razmjere razaranja i humanitarnu katastrofu.
Napad Hamasa odmah su osudile Sjedinjene Američke Države, Europska unija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Kanada, Japan i druge zemlje, dok su Iran i Katar optužili Izrael za politiku okupacije koja je, po njima, dovela do eskalacije. Ujedinjeni narodi i humanitarne organizacije pozvale su obje strane na poštivanje međunarodnog humanitarnog prava i zaštitu civila.
Tijekom 2024. Međunarodni kazneni sud (ICC) otvorio je istragu o mogućim ratnim zločinima obje strane, uključujući i zločine Hamasa 7. listopada, ali i izraelske akcije u Gazi. Nalozi za uhićenje vođa Hamasa bili su predmet rasprava, no do jeseni 2025. još nisu formalno izdani.
Napad od 7. listopada potpuno je promijenio izraelsko-palestinsku dinamiku. U Izraelu je izazvao traumu i političke potrese, dok je u Palestini rat donio katastrofalne civilne posljedice piše Index. Deseci tisuća ljudi ubijeni su, stotine tisuća ranjeni, a regija je ušla u novo razdoblje nestabilnosti.
