Može li Ukrajina pod opsadom ući u NATO?

NATO je od 2008. obećavao da će Ukrajina jednog dana postati članica ovog vojnog saveza. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se više puta, bezuspješno, zalagao za obećanje da će Kijev moći da se pridruži NATO, kada se rat završi, piše Deutsche Welle.

Sada je bivši generalni tajnik alijanse, Anders Fog Rasmussen, koji je skoro cijelo desetljeće bio plaćeni savjetnik ukrajinskih političara, izašao u javnost s prijedlogom na koji mnogi odmahuju glavom.

Sramna ideja

Kako se ne nazire kraj rata, Rasmussen kaže da bi alijansa ipak trebala ponuditi Ukrajini članstvo bez vraćanja Krima, Donbasa i drugih teritorija, koje je ruski predsjednik Vladimir Putin, kako navode nezakonito anektirao.

Rasmussen je uvjeren da bi to odvratilo Putina od pokušaja da zauzme i druge ukrajinske teritorije. Jer, za sve članice NATO Član 5 govori o kolektivnoj obrani – ako je napadnuta jedna, brane se sve zajedno.

Prema Rasmussenu, Ukrajina bi dakle bila članica NATO, ali u granicama onih teritorija koje su sada pod kontrolom Kijeva.

Međutim, čak i za one lidere koji snažno zagovaraju brzi pristup Ukrajine NATO, ovaj prijedlog je neprihvatljiv. Litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis ne želi da se razmatra čak ni opcija prekida vatre, nazivajući tu ideju „sramnom“.

''Svaka vrsta pregovora je uvod u Dan pojede u Moskvi'', rekao je Landsbergis na sastanku ministara vanjskih poslova Europske unije u ponedjeljak. ''Davanje teritorije je u suprotnosti s međunarodnim pravom. Teritorijalni integritet je mora biti svetinja''.

Protiv "kompromisa sa zlom"

U razgovoru za DW, ukrajinski parlamentarac Ondrij Osadčuk također odbacuje ovu opciju.

''Svaki prekid vatre, bilo kakvo zamrzavanje sukoba, svaki kompromis sa zlom samo će dati vremena Rusiji da ponovo napuni baterije'', rekao je on.

Osadčuk se zapitao da li bi NATO uopće razmatrao učlanjenje zemlje koja nema potpunu kontrolu nad svojom teritorijem.

Također vjeruje da bi Rusija odbacila takav prijedlog i ostala pri većim apetitima.

''Oni još uvijek vjeruju da mogu, poput kakve velike zmije, polako progutati cijelu Ukrajinu'', ističe Osadčuk.

'' Samo nedostatak spremnosti Zapada da se bori — ne za Ukrajinu, već za sebe— daje svim tim 'stručnjacima' osnove za takve nevjerojatne ideje, koje nemaju nikakve veze sa stvarnošću - ljuti se ovaj izaslanik.

Probni balon

Ovo nije prvi put da se pojavila ovakva ideja. Na konferenciji u Norveškoj u kolovozu je Stijan Jensen, šef kabineta generalnog tajnika NATO Jensa Stoltenberga, sugerirao da bi jedan od mogućih ishoda mogao biti da Ukrajina odustane od dijela svoje teritorije u zamjenu za članstvo u NATO.

Kada su ovi komentari, izvorno na norveškom, dospjeli u međunarodni tisak, odmah je došlo do negodovanja Kijeva i jednog broja ukrajinskih saveznika.

U roku od 24 sata Stoltenberg je morao da potvrdi da NATO podržava Ukrajinu kako bi povratila svoj teritorijalni integritet. Njegov šef kabineta Jensen je morao da se pravda da se pogrešno izrazio.

Analitičar Edvard Hanter Kristi, bivši ekonomista za pitanja obrane u NATO, kaže da je ovo samo jedan primjer grešaka koje se prave prema Ukrajini.

Naziva „bizarnim“ da se na riječima kaže da Krim pripada Ukrajini, i da Kijev mora povratiti svoju cijelu teritoriju, ali da se Ukrajincima onda ne šalje oružje većeg dometa.

''Njima je potreban čitav arsenal oružja kako bi imali stvarnu šansu da promijene stanje na terenu i tada možemo vidjeti kuda vodi diplomacija'', kaže Hanter Kristi za DW.

Najprije tenkovi, onda razgovori

Bruno Lete iz Njemačkog Maršalovog fonda je isto tako zbunjen i pita se vjeruje li bivši prvi čovjek NATO Rasmussen da bi sigurnosne garancije funkcionirale za Ukrajinu.

''Kako ćete odvratiti Rusiju od napada na Ukrajinu, kada Ukrajina bude unutar NATO? Znači li to da će NATO poslati kopnene trupe u tu zemlju? Znači li to da treba razmišljati o multinacionalnoj brigadi za Ukrajinu, sličnoj onoj koja je sada uspostavljena na Baltiku?''

Lete misli da put ka miru vodi kroz vojnu nadmoć Kijeva.

''Tek tada će Ukrajina moći da pregovara o sporazumu koji neće ići na njenu štetu'', rekao je ovaj stručnjak.

Hanter Kristi naglašava da se NATO obavezao da će pomoći u uspostavljanju punog teritorijalnog integriteta Ukrajine. ''I strateški i vojno i pravno i zbog međunarodnog ugleda i prestiža alijanse, moramo ići do kraja'', naglasio je on.

No, s obzirom na sve više signala da podrška ukrajinskoj borbi blijedi, možda će predsjednik Zelenski morati da razmotri da se odrekne dijelova svoje zemlje i nazove to 'mirovnim sporazumom', piše Deutsche Welle.