Mjesto uz Hercegovinu - U 10 godina izgubili 40 posto učenika i zatvorili šest škola

Kako Hrvatska demografski nestaje najbolji je primjer Vrgorska krajina koja broji 27 mjesnih odbora i proteže se na 279 kilometra kvadratnih, piše Slobodna Dalmacija.

Nekad sela i zaseoci puni života, smijeha, dječjeg plača… danas su se pretvorili u straračke domove na otvorenom, gdje je jedino mjesto susreta i okupljanja nečiji sprovod. Kako to izgleda na terenu najbolje možete vidjeti kada prolazite brojnim vrgorskim selima, posebno onima u sjeverozapadnom kraju gdje možete proći i do 30 kilometara, a dijete nećete vidjeti.

Zbog čega je došlo do toga?

Prvi veliki val iseljavanja dogodio se 70-ih godina prošlog stoljeća za vrijeme bivše države zbog nedostatka osnovnih uvjeta za život, infrastrukture i posla, zatim se to nastavilo 2000.godine, odlaskom „trbuhom za kruhom“ u zapadnoeuropske zemlje. Treba napomenuti kako je tijekom lokalnih izbora 2015.godine i policijskog sređivanja popisa birača jedan dio djece iz susjednih ljubuških sela koja su bila prirodno naslonjena na Vrgorsku krajinu odustao od školovanja u Tinovu gradu, a to je dovelo i do zatvaranja nekih podučnih škola uz državnu granicu RH i BiH, poput one u Orahu. Čovjek koji najbolje može vidjeti kako Zabiokovlje izumire je prof. Krešimir Kuran, ravnatelj OŠ „Vrgorac“.

Pročitajte još

Pitali smo stranke u Mostaru: Što s neradnom nedjeljom i demografijom?

''Evo, 2000. godine smo imali otvorenih 14 područnih škola, a sad ih imamo samo pet. Nekako smo se držali do 2013. godine, tada je radilo 11 područnih škola, no u posljednjih deset godina dogodio se ogroman pad. Sjećam se svega kao danas, ja sam postao ravnatelj škole 2013. godine, tada smo brojili 706 učenika, a ove godine imamo 417 učenika. Prošlu školsku godinu smo završili sa 458 učenika, a u ovu krenuli sa 417. Praktički smo izgubili dva razreda u jednoj godini'', priča prof. Kuran.

Nažalost, porazna demografska slika dovodi i do zatvaranja područnih škola; prošle je godine svoja vrata nakon 90 godina zatvorila škola u Stiljima, a ove godine u Ravči koja je prve đake primila davne 1907. godine još za vrijeme austro-ugarske vlasti u ovim krajevima.

‘Htjeli smo otvoriti školu‘

''Imali smo dobru volju otvoriti ove godine školu u Stiljima, bio je jedan prvašić, ali roditelji su ga zbog socijalne integracije odlučili poslati u centralnu školu u Vrgorac. Mi se ne možemo mješati u te odluke; da je bilo još dvoje učenika, vjerujem da bi škola u tom selu ponovno otključala vrata. Što se tiče Ravče, mislim da je priča tu, na žalost, završena, ispratili smo dvoje četvrtaša u peti razred, koliko ja imam informacija na tom području više nema djece. Slična sudbina za dvije godine čeka nekad osmoljetku u Velikom Prologu, tu sad imamo dvoje učenika u trećem razredu, lošu demografsku sliku u tom kraju, kao i u susjednim hercegovačkim selima koja su gravitirala toj školi'', objašnjava ravnatelj.

''Trenutno imamo pet područnih škola u radu, znači u Dusini, Velikom Prologu, Umčanima, Kokorićima i Podprologu. Po mojim nekim procjenama broj učenika će još padati, a to bi se moglo zaustaviti negdje na brojci od 350 učenika. Tu mislim na sveukupan broj koji se odnosi na centralnu i na područne škole''.

Ovakav rapidan pad broja školaraca osjetio se i u zbornici, pojavio se jedan dio tehnološkog viška kod nastavnog osoblja.

''Dio kolega je otišao u mirovinu, no dvije kolegice su, na žalost, ostale bez posla. Jedna je pronašla novi posao u Podgori, dok druga čeka ovih dana odluku Školskog odbora u Gradcu'', otkriva ravnatelj.

Prof. Kuran se pohvalio izuzetno dobrom suradnjom s resornim ministarstvom koje, kako kaže, ima razumijevanja za sve njihove probleme i izlazi im u susret, dok je suradnju sa Županijom splitsko-dalmatinskom kao osnivačem ocijenio riječima: "Može i bolje jer je inflacija napravila svoje“.