Mještani naselja Svrake prije tri godine bili su upozoreni na klizište!

Mještani naselja Svrake kod Vogošće, koje je najviše stradalo u klizištima, bili upozoreni prije nekoliko godina na tu opasnost potvrdio je Feni Fuad Babić, koordinator sanacije klizišta u Kantonu Sarajevo iz Zavoda za izgradnju KS-a.

- Prije tri godine, na tom lokalitetu gdje se dogodila katastrofa, počeli smo raditi istraživačke radove. Geodeziju smo snimili, jer je to preduvjet za bilo kakve aktivnosti, a nakon toga počeli smo bušiti bušotine. Naišao je čovjek, ne bih ga imenovao, koji je rekao: "Nećete više bušiti, to je moja zemlja!. Zbog vašeg bušenja ja ne mogu prodati svoju parcelu, jer je nitko neće kupiti ako je klizište", rekao je Babić.

Kaže da je nakon toga upućen dopis Općini Vogošća i tražena je asistencija policije.

- Nažalost, nije bilo odgovora i mi smo se povukli, da bi se nakon tri godine dogodilo ovo što se dogodilo, naveo je Babić i dodao kako uzroke pojave klizišta u Kantonu Sarajevo treba gledati s dva aspekta.

-Prvi je prirodni fenomen na koji se ne može utjecati, a drugi je ljudski faktor, odnosno utjecaj bespravne gradnje i nekvalitetne infrastrukture u Kantonu Sarajevo. Mi smo u početku mislili da je bespravna gradnja 90 posto uzrok pojave klizišta u Kantonu Sarajevo, međutim, kasnijim radom i aktivnostima smo spoznali da je čak 60 posto utjecaj nekvalitetne i neodržavane infrastrukture (kanalizacije, vodovoda i drugog). Onda imate situaciju da sve te vode koje vremenom ističu učine ovo zlo koje se događa, kazao je Babić.

Kao primjer navodi da postoji veliki broj septičkih jama, posebno po rubnim, brdovitim dijelovima Sarajeva koje su napravljene na primitivan način. Što se tiče broja klizišta u Kantonu Sarajevo, on je "dnevno varijabilan", pa ima nešto više od 1.000 registriranih klizišta, od čega je do ove kataklizme bilo 205 aktivnih klizišta koja su "jako opasna".

Kada su u pitanju preporuke da bi se ubuduće spriječile teže posljedice u slučajevima elementarnih nepogoda, Babić kaže da je on apsolutno protivnik legalizacije bespravne gradnje.

- To je toliko skupo. Ako vam kažem da smo od 1996. godine do danas, na sanaciju klizišta potrošili 27 milijuna maraka u Kantonu Sarajevo, to je cifra koja je naprosto nevjerojatna, istaknuo je i dodao kako legalizacijom bespravno izgrađenog objekta općina preuzima svu odgovornost za taj objekt.

- Ako ste napravili kuću prije deset godina, a sada dođem kao inženjer da vas pitam kakvu ste armaturu stavili, kažu: "Nemam pojma". Onda treba utvrditi kvalitetu betona i koje su armature stavljene, a to ne radi niko. Samo se potpisuje za 100 KM. Biste li na takav način legalizirali tu kuću? Nikad dok ne vidim šta i kako. Kuće su u 90 posto slučajeva građene bez projekta, nego "mobom", pa sve puca. Imate objekata bez armature, potpornih zidova. To je strašno što sve imamo, kazao je Babić.

Upozorio je i na nekvalitetno održavanje infrastrukturne mreže, vodovoda, kanalizacije u Kantonu Sarajevo.

- To je strašno u kakvom se to stanju nalazi u Kantonu Sarajevo. To curi na sve strane, poručio je Babić i dodao kako cijeli svoj život, a njemu su 62 godine, sluša priču kako je gubitak u vodovodnom sustavu Sarajeva 70 posto.

- Kako da toliki postotak vode tolike godine ističe iz Sarajeva? Pa šta mi onda pijemo?, upozorio je Babić.