Misteriozna ograda| Srbija dovršava ograđivanje Balkana

„Preševska dolina, smještena na području kojem je povijest okrenula leđa, postala je zbog svog položaja mjesto velikog događanja: tu prolazi glavni krak Balkanske rute, preko koje je od 2015. više od milijun migranata otišlo u Austriju, Njemačku, Švedsku i druge bogate europske države", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung (F.A.Z).

Novinar Mihael Martens prenosi detalje razgovora sa Šćiprimom Arifijem, predsjednikom Općine Preševo, koji je prvi javno progovorio o podizanju ograde s bodljikavom žicom na području koje graniči sa Sjevernom Makedonijom. Prema njegovim informacijama, radi se o pothvatu Srbije i Europske unije, premda su iz Bruxellesa to demantirali.

''Teško je dokučiti koja je verzija točna, jer Beograd uporno šuti o izgradnji ograde na granici. Ministarstva unutarnjih i vanjskih poslova, kao i kabinet predsjednika Aleksandra Vučića, koji u Srbiji odlučuje o svim bitnim stvarima, do sada su više medijskih upita ostavili bez odgovora", piše list.

''Barem se iz Ministarstva financija moglo doznati da ograda treba služiti 'zaštiti državnih granica' kako bi se u slučaju 'ilegalnih masovnih prelazaka granice' spriječilo 'širenje novog korona-virusa'. U svakom slučaju, izgradnja ograde predstavlja zaokret politike Beograda", konstatira F.A.Z.

List podsjeća da je Vučić, tada kao premijer, tijekom 2015. i 2016. više puta naglašavao da su izbjeglice „očajnici, a ne kriminalci i teroristi", da se distancirao od odluke Viktora Orbana da Mađarska gradi žicu na granici sa Srbijom, te da Srbija neće dizati zidove niti „živjeti u Auschwitzu".

Sada Srbija kompletira ograđivanje Balkana, navodi list. „Počela je Grčka, kada je ogradom utvrdila dio svoje kratke kopnene granice ka Turskoj u Trakiji, gdje u većem dijelu rijeka Marica čini prirodnu granicu", piše u tekstu o potezu Grka od prije desetak godina. Zatim je 2013. Bugarska zagradila dio granice ka Turskoj, a slijedila je Mađarska u ljeto 2015. i Sjeverna Makedonija koja je podigla žičanu ogradu ka Grčkoj 2016.

''Srbija, dakle, izgradnjom ograde slijedi regionalni razvoj koji traje jedno desetljeće'', dodaje F.A.Z.

''Slike koje su prikazali srpski mediji pokazuju dvoredu ogradu poput one mađarske: nakon prve ograde, poslije par metara slijedi još jedna, još bolje utvrđena. Tako bi trebalo da budu zadržane osobe koje prođu prvu ogradu, prije nego što savladaju i drugu. Nejasno je koliko će duga biti ograda, da li će pokriti cijelu srpsko-sjevernomakedonsku granicu ili samo dijelove."

Predsjednik Općine Preševo Arifi rekao je da ne želi da sudi o tome je li ograda potrebna ili ne, već da ga zanima dobrobit njegovih građana. Na tromeđi Srbije, Sjeverne Makedonije i Kosova žive gotovo isključivo Albanci, kojima ograda otežava putovanja.

Arifija posebno zanima mali granični prelaz između Miratovca na krajnjem jugu Srbije i Lojana na sjeveru Sjeverne Makedonije. On je zatvoren 1992, i nikada više nije otvoren, usprkos prošlogodišnjoj odluci parlamenata u Skoplju i Beogradu da se prelaz otvori.

„Lokalno stanovništvo uvjetovat će podršku gradnji ograde s ponovnim otvaranjem ovog graničnog prijelaza. Sve dok je on zatvoren, ljudi će se protiviti izgradnji granične ograde", dodao je Arifi u razgovoru za FAZ.