Male kazne za terorizam u BiH  

Sud BiH do sada je izrekao 26 zatvorskih kazni državljanima BiH koji su kao borci "Islamske države" i drugih terorističkih i paravojnih formacija ratovali u Siriji, od čega je čak 17 ispod zakonom predviđene minimalne kazne od tri godine zatvora.

''Sud BiH je za krivična djela organiziranje terorističke grupe i protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama Krivičnog zakona BiH izrekao ukupno 52 godine zatvora, što je paradoksalno, jer ispada da su povratnici sa stranih ratišta prosječno dobili po dvije godine zatvora, iako je minimalna zaprijećena kazna tri godine'', piše Glas Srpske.

Prva suđenja počela su tokom 2014. i 2015. godine, a prve presude izrečene su tijekom 2016.

Nakon sklapanja sporazuma o priznanju krivice, Sud je na jednogodišnju zatvorsku kaznu osudio Almira DŽinića, Samira Hadžalića, Senada Koštića, Fikreta Hadžića, Emina Hodžića, Merima Keserovića, Nermina Šabića, Fatiha Hasanovića, Mirela Karajića i Nedžada Mujića zvanog Ebu Mubarek.

Iste godine, Sud je izrekao nešto "oštrije" kazne, pa su tako Jasmin Jašarević i Salko Imamović osuđeni na po godinu i četiri mjeseca zatvora, Nevad Hudišić na godinu i pet mjeseci, Midhat Trako i Husein Erdić na godinu i pol, Mirza Kapić na godinu i 10 mjeseci zatvora, Ibro Delić dobio je mjesec više od njega, Adem Karamuja osuđen je na dvije, Enes Mešić na tri i Safet Brkić na tri godine i dva mjeseca zatvora.

U analizi Glasa Srpske navodi se da je Sud 2017. godine prestao da izriče kazne ispod zakonskog minimuma, pa je Osman Abdulaziz Kekić osuđen na tri godine, a Mehmed Tutmić na četiri godine zatvora.

U 2018. godini nije izrečena nijedna kazna za spomenuta krivična djela, a 2019. godine Munib Ahmetspahić osuđen je na tri, a Ibro Ćufurović na četiri godine zatvora.

Muharem Dunić i Armen DŽelko u lipnju i srpnju ove godine osuđeni su na po tri i pol godine zatvora.

Dekan banjalučkog Fakulteta za sigurnost i zaštitu i savjetnik predsjednika Srpske za sigurnost Slobodan Župljanin kaže da se blagom kaznenom politikom šalje poruka da odlazak na strana ratišta i sudjelovanje u terorističkim aktivnostima ''nije društveno opasno, već prihvatljivo ponašanje'', prenosi Srna.

"Potencijalnim teroristima se šalje poruka da mogu da počine teroristički akt i budu sigurni da neće biti drakonski kažnjeni. Umjesto da ih destimulira, sud praktično stimulira one koji imaju namjeru da se priključe terorističkim grupama", naveo je Župljanin.

Prema njegovim riječima, takva politika u pravosuđu pokazuje da ne postoji volja da počinioci tih krivičnih djela budu najoštrije sankcionirani, kao što je praksa u cijelom svijetu.