Madrid: skup čelnika 40-tak zemalja, grad pod opsadom snaga sigurnosti

Šefovi država ili vlada 30 država članica NATO-a te još desetak čelnika partnerskih zemalja okupit će se u sljedeća dva dana u Madridu, gdje su raspoređene velike policijske snage u najvećoj sigurnosnoj operaciji u nedavnoj povijesti Španjolske.

Samit počinje u utorak navečer gala večerom koju u čast šefova država ili vlada organiziraju španjolski kralj Filip VI i kraljica Leticija.

Osim čelnika 30 država članica NATO-a na samit su pozvani čelnici još desetak zemalja, među kojima su Australija, Novi Zeland, Japan, Južna Koreja, Gruzija.

Još nema definitivne potvrde hoće li se pojaviti ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij ili će se sudionicima sastanka obratiti video-vezom, prenosi Hina.

U Madridu su i čelnici Švedske i Finske, država koje su aplicirale za članstvo u Savezu. Na sastanku sudjeluju i čelnici EU-a, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

U srijedu su predviđene dvije radne sjednice na razini šefova država ili vlada.  Između tih dviju sjednica, predsjednik Milanović imat će bilateralni sastanak s finskim predsjednikom Saulijem Niinistöm.

U četvrtak, zadnji dan samita, predviđena je jedna radna sjednica na najvišoj razini nakon koje će  predsjednik Milanović imati bilateralni sastanak sa švedskom premijerkom Magdalenom Andersson.

Ukupan broj sudionika samita procjenjuje se na oko pet tisuća, a njihovu sigurnost čuva oko 10 tisuća pripadnika snaga sigurnosti koji su raspoređeni po cijelom gradu.

Policajci na konjima i pješice patroliraju gradom, a zračni prostor štiti više desetaka helikoptera. Prema španjolskom ministarstvu obrane, na visokom stupnju pripravnosti su i borbeni zrakoplovi i protuzračna obrana. Informatičke mreže su pod pojačanim nadzorom zbog opasnosti od kibernetičkih napada.

Budući da su dijelovi grada blokirani, španjolske vlasti pozvale su građane Madrida da sljedećih dana svi koji mogu rade od kuće.

Stoltenbergova najava o 300.000 vojnika

Uoči samita, glavni tajnik Jens Stoltenbrg je najavio da će na sastanku biti donesena odluka o povećanju  broja vojnika u visokom stupnju pripravnosti na preko 300.000.

“Mi ćemo transformirati NATO-ove snage za odgovor i povećati broj vojnika u visokom stupnju pripravnosti na preko 300 tisuća”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare u Bruxellesu, ususret samitu NATO-a u Madridu.

Trenutačno NATO ima u svojim istočnim članicama oko 40 tisuća stalno raspoređenih vojnika u osam borbenih skupina.

Te snage u visokom stupnju pripravnosti neće biti stalno raspoređene na istočnom krilu, nego će biti u svojim zemljama, ali će se u slučaju potrebe moći brzo rasporediti.

Samit se odvija u jeku najveće sigurnosne krize od Drugog svjetskog rata koja je izazvana ruskom invazijom na Ukrajinu i koja je stubokom promijenila ustaljeni poredak.

Na dnevnom redu sastanka na vrhu je pitanje kako ruska brutalna agresija na Ukrajinu i nova sigurnosna realnost u Europi utječu na pristup NATO-a obrani i odvraćanju.

Visoko na popisu prioriteta je i rastući utjecaj Kine i sigurnosne posljedice klimatskih promjena, zatim druge prijetnje, terorizam i nestabilnost u Sjevernoj Africi i Sahelu.

Ruski napad na Ukrajinu nagnao je Švedsku i Finsku na odustajanje od duge tradicije neutralnosti, što je donedavno bilo nezamislivo,  i one su 18. svibnja službeno zatražile članstvo u NATO-u.

Međutim, njihovo pridruživanje NATO-u još nije sigurno. Odluke u NATO-u donose se konsenzusom, a njega nema zbog Turske. U tijeku su intenzivni diplomatski napori kako bi se uklonila blokada.