Konačno je stigla humanitarna pomoć u Gazu: Tisuće Palestinaca pohrlilo po hranu

Tisuće Palestinaca u utorak su pohrlile na mjesta na kojima je u organizaciji zaklade koju podupiru SAD i Izrael, distribuirana humanitarna pomoć, a očajnička potreba ljudi za hranom nadvladala je bojazan od biometrijskih i ostalih provjera čije je korištenje najavio Izrael.

U utorak je do kasnog poslijepodneva Humanitarna zaklada za Gazu (GHF) podijelila oko 8000 paketa hrane, što je otprilike oko 462.000 obroka, nakon gotovo tromjesečne izraelske blokade ratom razorene enklave.

U južnome gradu Rafahu, koji je pod potpunom kontrolom izraelske vojske, tisuće ljudi, među kojima mnoštvo žena i djece pohrlilo je, neki pješice, neki u kolima s magarcima, prema jednom od mjesta distribucije gdje su im podijeljeni paketi s hranom.

Videozapisi, od kojih Reuters neke nije odmah uspio provjeriti, prikazuju redove ljudi u redovima ograđenim ogradama kako stižu do velikog polja gdje se dijelila pomoć. Na slikama koje su na društvenim mrežama podijeljene kasnije vide se srušeni dijelovi ograda dok su se ljudi očajnički probijali do mjesta podjele hrane, piše Hina.

Izrael i Humanitarna zaklada za Gazu su, ne podastrijevši dokaze, rekli kako je Hamas pokušao spriječiti civile da dođu do centra za distribuciju pomoći, no Hamas je negirao tu optužbu.

Kašnjenje i kolaps procesa distribucije hrane izgladnjelim ljudima

"Pravi uzrok kašnjenja i kolapsa u samome procesu distribucije pomoći tragičan je kaos prouzročen lošim upravljanjem iste tvrtke koja posluje pod izraelskom okupacijskom upravom u tim tampon zonama", rekao je za Reuters Ismail Al-Tavabta, direktor medijskog ureda vlade Gaze kojim upravlja Hamas.

"Zbog toga su tisuće iscrpljenih i izgladnjelih ljudi, uz pritisak koji nose i opsada i glad, upadali u distribucijske centre odnoseći hranu, a izraelske su snage tada otvorile vatru", rekao je Al-Tavabta. No izraelska vojska tvrdi da su njihove snage ispalile samo hice upozorenja i to u području izvan kompleksa, nakon čega je ponovno uspostavljena kontrola u podjeli pomoći.

Izrael tvrdi da je GHF sa sjedištem u Švicarskoj inicijativa koju podupiru Sjedinjene Države te se njezine snage ne kane uključiti u rad distribucijskih točaka na kojima će se dijeliti hrana.

No izraelska potpora planu, koji je nalik na ranije iznesene izraelske prijedloge, kao i bliskost sa SAD-om, mnoge su naveli da dovedu u pitanje neutralnost zaklade. Među njima je i njihov bivši šef koji je u nedjelju neočekivano podnio ostavku.

Izraelska je vojska objavila da su posljednjih tjedana u enklavi uspostavljena četiri mjesta za pružanje pomoći te da su dva, koja se nalaze u području Rafaha s radom započela u utorak.

Izraelski dužnosnici smatraju da je jedna od prednosti novog sustava mogućnost provjere primatelja kako bi se isključili svi oni za koje se utvrdi da su povezani s Hamasom. Izrael, koji je u ratu s Hamasom od listopada 2023., optužuje Hamas za krađu zaliha s hranom, no Hamas negira optužbe.

Humanitarne skupine koje su obaviještene o planovima zaklade kažu da će svi oni koji dođu po pomoć biti podvrgnuti provjeri uz pomoć tehnologije prepoznavanja lica. No brojni Palestinci strahuju da će ti podaci završiti u izraelskim rukama kako bi se kasnije iskoristili za njihovo praćenje.

UN bojkotira GHF

Ujedinjeni narodi i ostale međunarodne humanitarne skupine bojkotirale su zakladu, tvrdeći da potkopava načelo po kojemu se humanitarna pomoć treba distribuirati neovisno o stranama u sukobu, na temelju potreba stanovništva.

"Humanitarna pomoć ne smije biti politizirana ni militarizirana", rekao je Christian Cardon, glasnogovornik Međunarodnog odbora Crvenog križa.

U New Yorku je glasnogovornik UN-a Stephane Dujarric novinarima rekao da UN i partneri imaju dobar plan kada je posrijedi "pružanje pomoći očajnom stanovništvu" te da Izrael i dalje dopušta dostavu određene pomoći, ali uz brojne prepreke.

Prošli je tjedan Izrael ublažio blokadu, dopustivši dolazak u Gazu kamiona s pomoći koju šalju međunarodne agencije. Među njima su i vozila Svjetskog programa za hranu koja dovoze brašno lokalnim pekarnicama.

No u gusto naseljenu obalnu enklavu stigla je minimalna pomoć s obzirom na potrebe izgladnjelih ljudi. A UN-ove agencije procijenile su da je svakodnevno potrebno onamo dopremiti između 500 i 600 kamiona s humanitarnom pomoći.