Koliko je Ukrajinaca poginulo u ratu?
Američki The Washington Post donio je veliku analizu situacije na bojištu u Ukrajini. Prema toj analizi, ukrajinski gubici su jako veliki te se navodi da se točne brojke skrivaju i od saveznika na Zapadu.
Stradalo 120.000 Ukrajinaca i 200.000 Rusa?
Američki i europski dužnosnici procijenili su da je čak 120.000 ukrajinskih vojnika ubijeno ili ranjeno od početka ruske invazije u veljači prošle godine, u usporedbi s oko 200.000 na strani Rusije, koja ima mnogo veću vojsku i otprilike tri puta veći broj stanovnika za novačenje vojnih obveznika.
"Najvrjednija stvar u ratu je borbeno iskustvo. Vojnik koji je preživio šest mjeseci borbe i vojnik koji je došao s poligona dva su različita vojnika. To je nebo i zemlja", rekao je zapovjednik bojne u 46. zračno-jurišnoj brigadi, koji se identificirao samo svojim ratnim imenom Kupol, u skladu s ukrajinskim vojnim protokolom.
"Malo je vojnika s borbenim iskustvom. Nažalost, svi su već mrtvi ili ranjeni", dodao je Kupol.
Jedan njemački dužnosnik rekao je da Berlin procjenjuje ukrajinske gubitke, uključujući mrtve i ranjene, na čak 120.000 ljudi. "Ukrajinci ne dijele informacije s nama jer nam ne vjeruju", rekao je dužnosnik, navodi The Washington Post, a prenosi Index.hr.
Istodobno, Oleksandr Sirski, zapovjednik ukrajinskih kopnenih snaga, u intervjuu za The Washington Post rekao je da od početka siječnja raste ruska ofenziva. Budanov, šef ukrajinske vojne obavještajne službe, rekao je u veljači da Rusija ima više od 325.000 vojnika u Ukrajini, a još 150.000 mobiliziranih vojnika moglo bi se uskoro pridružiti borbi. Ukrajinski vojnici javljaju da su brojčano nadjačani i da imaju manje streljiva.
Je li protuofenziva realna?
Što se tiče protuofenzive, The Washington Post piše da situacija na bojnom polju sada možda ne daje potpunu sliku ukrajinskih snaga jer Kijev odvojeno obučava trupe za nadolazeću protuofenzivu i namjerno ih ne šalje u trenutne borbe, kao što je obrana Bahmuta, rekao je jedan američki dužnosnik.
Andrij Jermak, šef ureda ukrajinskog predsjednika, kaže da stanje ukrajinskih snaga ne umanjuje njegov optimizam u pogledu nadolazeće protuofenzive. "Ne mislim da smo iscrpili svoj potencijal. Mislim da u svakom ratu dođe vrijeme da morate pripremiti nove kadrove, što se upravo događa", rekao je Jermak.
"Naš predsjednik nas nadahnjuje da pobijedimo. Uglavnom, svi mislimo isto i razumijemo da je neophodno pobijediti do kraja godine. I zaista je tako. To je realno ako nam se pruži sva pomoć koju su nam obećali naši partneri", rekao je general-pukovnik Sirski u intervjuu za The Washington Post.
No zapovjednik Kupol tako ne misli.
"Ako imate više resursa, aktivnije napadate. Ako imate manje resursa, više se branite. Zato, ako mene pitate, ne vjerujem u našu veliku protuofenzivu. Volio bih vjerovati u to, ali gledam resurse i pitam se - čime? Možda ćemo imati neke lokalizirane proboje", rekao je ukrajinski dužnosnik te nastavio:
"Nemamo ljude ni oružje. A znate kakav je omjer? Kada ste u ofenzivi, gubite dvostruko ili trostruko više ljudi. Ne možemo si priuštiti da izgubimo toliko ljudi."
Bahmut je ključan
Što se tiče protuofenzive ukrajinska vojska priprema se za predstojeću, a Sirski je rekao da je obrana Bahmuta, suočena sa žestokim i kontinuiranim ruskim napadima, neophodna kako bi se "kupilo vrijeme" za taj plan.
Neki vojni stručnjaci doveli su u pitanje smisao nastavka obrane grada, ali Sirski kaže da to pomaže da se dobije vrijeme u pripremama za protuofenzivu.
"Pravi heroji sada su branitelji koji drže istočnu bojišnicu na svojim plećima i nanose najveće moguće gubitke, ne štedeći ni sebe ni neprijatelja", rekao je Sirski u subotnjem priopćenju. "Potrebno je kupiti vrijeme za stvaranje zaliha i pokretanje protuofenzive, koja nije daleko".
"Klin između Krima i kopnene Rusije"
Iako je sve još uvijek u sferi nagađanja, recimo da je krajem veljače zamjenik šefa ukrajinske vojne obavještajne službe rekao da će proljetna protuofenziva njegove zemlje imati za cilj "zabiti klin" između Krima i kopnene Rusije.
"Svrha naše protuofenzive je osloboditi sve okupirane teritorije Ukrajine - uključujući Krim. Nećemo stati dok svoju zemlju ne vratimo u granice iz 1991. godine", rekao je Vadim Skibitski.
Rekao je da će jedan od vojnih ciljeva protuofenzive, planirane za proljeće, biti "zabijanje klina u rusku frontu na jugu - između Krima i kopnene Rusije". Skibitski je dodao da bi ukrajinska vojska mogla gađati ruske aerodrome ili skladišta raketama i topničkim sustavima.
"Moguće je da uništimo skladišta oružja ili vojne opreme na ruskom teritoriju, na primjer oko grada Belgoroda. Napadi na Ukrajinu će biti pokrenuti odande", rekao je. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski više je puta rekao da Kijev želi vratiti Krim.
