Koliko je jaka Islamska država u Siriji?

U Siriji je uglavnom poražena, ali "Islamska država" (IS) i dalje predstavlja prijetnju za mirnu budućnost zemlje. To je barem stav administracije predsjednika Joea Bidena, koja je zbog toga naredila masovne napade na džihadiste, piše u analizi DW.

Koliko ozbiljno shvaćaju tu prijetnju pokazuje već i arsenal angažiranih aviona. U napadima u središnjem dijelu zemlje sudjelovali su teški bombarderi tipa B-52, kao i lovci F-15 i A-10 Thunderbolt.

Napadi na vođe, borce i kampove IS-a u središnjem dijelu Sirije dio su tekuće misije s ciljem slabljenja i konačnog poraza te terorističke organizacije, priopćila je Komanda središnje regije američke vojske na platformi X. Izveli su "na desetke" zračnih napada.

"Ne bi trebalo biti nikakve sumnje – nećemo dopustiti da se IS ponovno formira i iskoristi trenutnu situaciju u Siriji", citiran je general Michael Erik Kurilla u objavi na platformi X. "Sve organizacije u Siriji trebale bi znati da ćemo ih smatrati odgovornima ako surađuju s IS-om ili ga na bilo koji način podrže."

"Doprinijet ćemo osiguravanju stabilnosti u istočnoj Siriji tako što ćemo zaštititi svoje osoblje od bilo kakvih prijetnji i nastaviti našu misiju protiv IS-a, uključujući osiguravanje zatvora u kojima su zarobljeni borci IS-a", izjavio je u nedjelju predsjednik Biden.

"IS u Siriji nikada nije potpuno nestala"

"Islamska država" nikada nije potpuno nestala iz Sirije, tvrdi stručnjak za Bliski istok i politički savjetnik Carsten Wieland u razgovoru za DW. Iako je uglavnom poražena, "u središnjem i istočnom dijelu Sirije i dalje postoje različite ćelije – uključujući ćelije spavače. One i dalje predstavljaju značajnu opasnost, osobito kada, kao sada, postoji vakuum moći".

Prema njegovom mišljenju, SAD su postupile ispravno. "Sada je ključno stabilizirati one snage koje su preuzele vlast u Siriji na što mirniji način i ne opterećivati ih dodatnim frontom protiv IS-a", rekao je Wieland.

Od Iraka do Sirije

"Islamska država" osnovana je u Iraku u kontekstu američke intervencije 2003. godine, a od 2012. proširila se na Siriju u kaosu tamošnjeg ustanka.

Organizacija je u Siriji djelovala pod imenom Džabhat al-Nusra, odnosno Front al-Nusra („Front podrške“). Njome je zapovijedao Abu Mohamed al-Džolani, čovjek koji danas predvodi milicije Hayat Tahrir al-Šam (HTS). Upravo su te milicije pokrenule ofenzivu koja je dovela do pada diktatora Bashara al-Assada.

Ideološki, Al-Džolani se tijekom godina sve više distancirao od iračke "Islamske države". Sukob između te dvije skupine postajao je sve oštriji u godinama koje su uslijedile.

Napadi na civile, kalifi i spavači

Sirijska vojska, oslabljena godinama revolucije, nije mogla pružiti značajan otpor "Islamskoj državi". U sukobima i zasjedama stradalo je mnogo vojnika. Ipak, od 2015. godine "Islamska država", kao i Front al-Nusra, suočavali su se sa sve većim vojnim pritiskom SAD-a. Taj je pritisak značajno oslabio IS, koja je do 2019. uglavnom morala odustati od vlasti.

Ipak, neki takozvani "kalifi", najviši vojni i vjerski lideri IS-a, uspjeli su se održati, ali su ih SAD povremeno eliminirale. Mnogi pripadnici IS-a završili su u logorima na sjeveroistoku Sirije, gdje se i danas nalaze.

Unatoč tome, neke ćelije i kampovi "Islamske države" opstali su sve do danas, osobito u pustinji Badija, na granici između Sirije i Iraka. Te milicije povremeno izvode manje napade, navodi Carsten Wieland. „Napadi su uglavnom usmjereni na ruralno stanovništvo, posebno na ljude koji u toj oblasti traže tartufe. U nekim slučajevima ubijene su desetine ljudi.“

Drugi pripadnici IS-a funkcioniraju kao takozvane "ćelije spavači" i čekaju naredbe za akciju. Budući da je "Islamska država" uglavnom decentralizirana organizacija, teško ju je potpuno uništiti.

Je li se Al-Džolani stvarno distancirao od ideologije IS-a?

Iako "Islamska država" trenutno nije sposobna širiti se na širokom prostoru ili ponovno uspostaviti svoje staro područje vlasti, mogla bi pokušati povećati svoj utjecaj u politički promijenjenoj Siriji nakon pada Assada.

Zbog toga se ta skupina, poznata po svojoj brutalnosti, sada odlučno suzbija.

Da se Abu Mohamed al-Džolani zaista distancirao od ideologije "Islamske države", potpuno je zamislivo, smatra Carsten Wieland.

"Ta skupina sklopila je sporazume s različitim lokalnim akterima, što me navodi na nadu u konstruktivan razvoj. Zanimljivo je i da nije bilo velikih masakara ili osvetničkih pohoda. Da se postupalo prema ideologiji 'Islamske države', situacija bi se u posljednjim danima vjerojatno razvijala sasvim drugačije", zaključuje Wieland.