Poslijeratna obnova Ukrajine koštat će oko 588 milijardi američkih dolara (više od 500 milijardi eura) tijekom sljedećeg desetljeća, a posljedice rata osjećat će se generacijama, navodi se u zajedničkom izvješću Kijeva, Svjetske banke, Europske unije i Ujedinjenih naroda.
"Troškovi obnove nastavljaju rasti i sada se procjenjuju na 587,7 milijardi dolara u razdoblju od deset godina, što je protuvrijednost triju BDP-ova Ukrajine iz 2025. godine", navodi se u izvješću.
Dokument, koji svake godine procjenjuje štetu nanesenu Ukrajini od početka ruske invazije 2022. godine, zajednički pripremaju Svjetska banka, ukrajinska vlada, Europska komisija i UN.
Najteže pogođeni sektori su stambeni sektor, promet i energetika, stoji u izvješću koje obuhvaća 46 mjeseci, od početka ruske invazije u veljači 2022. do prosinca 2025. godine. Štete i potrebe koncentrirane su u regijama blizu bojišnice te u velikim ukrajinskim urbanim središtima, precizira se u izvješću.
Dugoročno će se najveće potrebe odnositi na prometni sektor (82 milijarde eura), energetski sektor (77 milijardi eura), stambeni sektor (77 milijardi eura), trgovinu i industriju (54 milijarde eura) te poljoprivredu (47 milijardi eura). Regije Doneck (istok) i Harkiv (sjeveroistok), gdje su borbe najintenzivnije, zahtijevat će znatne napore za obnovu.
Za glavni grad Kijev, koji ima tri milijuna stanovnika i površinu nešto manju od Berlina, obnova se procjenjuje na više od 15 milijardi dolara, budući da je grad često meta ruskih napada dronovima i projektilima.
Ljudske, socioekonomske i ekološke posljedice ruske invazije osjećat će se "generacijama", naglašava se u izvješću.
Zapadni saveznici Ukrajine deblokirali su više od 400 milijardi dolara financijske, vojne i humanitarne pomoći od početka ruske invazije, prema podacima njemačkog instituta Kiel. Ukrajina trenutačno većinu tih sredstava troši na ratne napore i održavanje gospodarstva.
Europska unija odobrila je u prosincu zajam od 90 milijardi eura za Ukrajinu za razdoblje od 2026. do 2027. godine, pri čemu je veći dio namijenjen obrani, no Mađarska, čiji je čelnik Viktor Orban blizak Kremlju, zaprijetila je blokadom.
