Kineski predsjednik Xi Jinping pohvalio je otvaranje i početak rada kineske znanstveno-istraživačke baze na Antarktici, za koju SAD strahuju da bi mogla biti korištena za praćenje vojnih aktivnosti na južnoj hemisferi.

Istraživačka postaja Qinling, otvorena u srijedu kao peti kineski kompleks na tom kontinentu, će "doprinijeti poboljšanju ljudskog znanstvenog razumijevanja Antarktika, pružiti platformu za suradnju Kine s drugim zemljama u znanstvenom istraživanju Antarktike i promicati mir i održivi razvoj na Antarktici", navelo je kinesko ministarstvo vanjskih poslova.

Xi je, pak, rekao da će kineska polarna istraživanja "nastaviti istraživati misterije prirode i hrabro se uzdići u sam vrh znanosti".

Foto: Zhang Jiansong/Xinhua Via Afp / Kineska baza Qinling na Antarktici

No, SAD, Australija i Novi Zeland, koji su stidljivo javno komentirali otvaranje kineske postaje Qinling, vjerojatno će stvar pozorno pratiti. Australija je reagirala na otvaranje baze najavivši ulaganje od 800 milijuna australskih dolara u specijalizirane bespilotne letjelice, helikoptere i plovila 2022. godine, za nadzor nad kontinentom, na kojem ta zemlja ima najveće teritorijalne zahtjeve, kako piše britanski The Times, a prenosi Jutarnji list.

Tik do najveće američke baze

Qinling, baza koja može primiti 80 osoba - u kojoj će, kako javlja australski 9news.com, osoblje boraviti tijekom cijele godine - nazvana je po kineskom planinskom lancu i nalazi se u blizini najveće američke istraživačke baze na Antarktiku, McMurdo, i točno južno od Australije i Novog Zelanda. Stoga je istraživačka baza u boljem položaju za praćenje pomorskih aktivnosti i lansiranja projektila od drugih kineskih istraživačkih baza, koje se nalaze s druge strane antarktičke kopnene i ledene mase, ukoliko uspostavi naprednu satelitsku komunikaciju.

Foto: Zhang Jiansong/Xinhua Via Afp / Kineska baza Qinling na Antarktici

Kina je, inače, jedna od potpisnica Antarktičkog sporazuma 12 država, kojim se nastoji osigurati međunarodna prisutnost na najjužnijem kontinentu svijeta u miroljubive svrhe. Vojno osoblje smije provoditi znanstvena istraživanja, ali je zabranjeno postavljanje baza, izvođenje manevara ili testiranje oružja.

No, američki sigurnosni think tank Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS), upozorio je tijekom izgradnje Qinlinga da je postavljanje ove istraživačke postaje najznačajniji potez Pekinga na Antarktiku u desetljeću.

Foto: Zhang Jiansong/Xinhua Via Afp / Kineska baza Qinling na Antarktici

"Kada bude dovršen, objekt će uključivati satelitsku zemaljsku stanicu, koja će, kao i druge kineske zemaljske postaje, imati svojstvene mogućnosti dvostruke namjene", rečeno je.

"Iako postaja može osigurati praćenje i komunikaciju za rastući niz kineskih znanstvenih satelita koji promatraju polarna područja, njezina oprema može se istovremeno koristiti za presretanje satelitskih komunikacija drugih zemalja", ocijenili su u CSIS-u još ranije.

Odlična pozicija za obavještajnu djelatnost

"Još važnije, njezin položaj mogao bi joj omogućiti prikupljanje obavještajnih podataka iz Australije i Novog Zelanda, saveznika SAD-a, te bi mogla prikupljati telemetrijske podatke o raketama koje se lansiraju iz novouspostavljenih svemirskih postrojenja u obje zemlje".

Međunarodni sporazum, za koji i Kina i SAD tvrde da ga poštuju, zabranjuje korištenje Antarktike u vojne svrhe od 1961. godine. On također dopušta uzajamnu inspekciju istraživačkih baza, što je pravo koje su SAD iskoristile za inspekciju Qinlinga još je bila u izgradnji 2020. godine. Američki inspektori nisu pronašli nikakve dokaze raspoređivanja vojne opreme ili osoblja.

Foto: Zhang Jiansong/Xinhua Via Afp / Kineska baza Qinling na Antarktici

Ipak, sve strane priznaju da mnoga znanstvena istraživanja u regiji Antarktike imaju "dvostruku namjenu".

Prošlogodišnje izvješće CSIS-a citiralo je priručnik o vojnoj strategiji koji je objavilo Sveučilište za nacionalnu obranu u Pekingu, vodeća kineska vojna istraživačka institucija, u kojem se navodi da je "kombinacija civilnog i vojnog glavni način da velike sile ostvare polarnu vojnu prisutnost".

Foto: Zhang Jiansong/Xinhua Via Afp / Kineska baza Qinling na Antarktici

"Kina bi trebala u potpunosti naglasiti ulogu vojnih snaga u potpori polarnih znanstvenih istraživanja i drugih operacija", dodaje se.

Gužva na Arktiku

S druge strane, američke istraživačke baze također imaju veliku potporu američke vojske.

Ne-vojni status Antarktike u suprotnosti je s otvorenim aktivnostima za ostvarivanje prednosti na Arktiku, gdje Rusija postaje sve ‘nasrtljivija‘. Kina je tamo također uspostavila baze, ali na njezina nastojanja utječe postupna polarizacija između istočnih i zapadnih sila.

Kina godinama provodi zajedničke projekte s europskim državama, uključujući Norvešku, Dansku i Island. Međutim, dvojna namjena tih projekata uznemiruje administraciju američkog predsjednika Joea Bidena, koja je počela izvršavati pritisak na Europljane da promijene smjer djelovanja.

Foto: Zhang Jiansong/Xinhua Via Afp / Kineska baza Qinling na Antarktici

Švedska je 2020. objavila da neće obnoviti sporazum koji Kini omogućuje dijeljenje satelitske baze u svemirskom centru Esrange na sjeveru zemlje. Kina se tako okreće Rusiji, s kojom razvija sve bliže strateške i vojne odnose.

Prije dvije godine, kineski polarni istraživački programi stavljeni su pod okrilje Ministarstva prirodnih resursa. U svakom slučaju, njihova je višenamjenska uporaba "dio šire kineske težnje za statusom globalne velike sile", zaključuju u CSIS-u.