Kako Kina čuva rusko gospodarstvo od propasti

Kina održava Rusiju od gospodarskog urušavanja nakon što je Zapad uveo sankcije Moskvi zbog rata u Ukrajini. Deutsche Welle u opširnom tekstu piše o pokušaju da se Rusija izolira i ekonomski kazni zbog invazije na Ukrajinu, kao i o ulozi Kine u svemu ovome.

Nekoliko dana nakon što je Rusija pokrenula opću invaziju na Ukrajinu u veljači 2022., Zapad je uveo  sankcije Moskvi u nadi kako će smanjiti sposobnosti Kremlja da financira sukob. Sankcije su bile usmjerene na političare i oligarhe, zamrznule su devizne pričuve, ograničile pristup zapadnoj tehnologiji i isključile ruske banke iz swift međunarodnog sustava za razmjenu poruka o plaćanju.

Pročitajte još

Obrat u Njemačkoj oko kineskih auta

Očekivalo se da će financijske kazne baciti Rusiju na koljena. U početku je vrijednost rublje pala, a rusko gospodarstvo smanjilo se za 1, 2% u 2022. godini. Međutim, prošle je godine rast Rusije nadmašio i Sjedinjene Države i Europu i iznosio je 3,6 posto. Rast se predviđa i u ovoj 2024. godini.

Deutsche Welle piše kako je veliki dio tog rasta došao iz trgovine s Kinom, koja je uskočila kao protuteža Zapadu odbijajući nametnuti sankcije i postajući glavni kupac ruske energije. Unatoč pritisku SAD-a i Europske unije, dvije zemlje sklopile su dublji savez od početka rata.

Putin spreman za treći posjet Pekingu od rata

Prošle je godine kineski predsjednik Xi Jinping čak govorio o "novoj eri" veza između Pekinga i Moskve. Njegov ruski kolega Vladimir Putin trebao bi ovog tjedna boraviti u Pekingu kako bi dodatno ojačao odnose. Tijekom trećeg posjeta u nešto više od dvije godine, Putin će također prisustvovati osmom Kinesko-ruskom sajmu, koji počinje ovog tjedna u sjeveroistočnom kineskom gradu Harbinu.

Pročitajte još

Macron: Ne treba se plašiti Rusije, to je srednja sila

"Za Rusiju, opkoljenu sankcijama i globalnom izolacijom, Kina je ključna slamka spasa za njezino ratno gospodarstvo", izjavio je za Deutsche Welle Philipp Ivanov, osnivač i viši savjetnik konzultantske tvrtke Geopolitički rizici + strateška praksa. "Kina je glavno odredište ruske trgovine energijom i glavni dobavljač kritične opreme i tehnologija kojima Rusija više ne može pristupiti na Zapadu".

Nakon što su europske i američke robne marke napustile rusko tržište kako bi izbjegle međunarodne sankcije, Moskva je povećala kupnju kineske robe, sve od automobila pa do pametnih telefona.

Povećanje uvoza pomoglo je bilateralnoj trgovini da dosegne 240,1 milijardu dolara (223 milijarde eura) prošle godine, prema podacima kineske carine - što je porast od više od četvrtine u odnosu na prethodnu godinu.

Izvoz tehnologije i obrane pomogao je Rusiji da izbjegne kolaps

Iako je Rusija sada postala glavni kineski dobavljač sirove nafte, neki analitičari smatraju kako je tehnološki izvoz, a ne energetika, odigrao veću ulogu u jačanju bilateralne trgovine. Uostalom, Rusija je sklopila te energetske sporazume s Kinom s velikim popustom nakon što je Zapad smanjio oslanjanje na rusku naftu i plin nakon sukoba u Ukrajini.

"Rusija ne bi imala dovoljno kamiona, čipova, bespilotnih letjelica ili intermedijarnih proizvoda bez Pekinga jer je Kina trenutno jedina zemlja koja izvozi tu robu u Rusiju", rekla je za DW Alicia García-Herrero, glavna ekonomistica za Azijsko-pacifičku regiju u francuskoj investicijskoj banci Natixis.

Garcia-Herrero je rekla da, iako mnoge zemlje strahuju od posljedica sankcija SAD-a i EU, Kina - kao drugo po veličini svjetsko gospodarstvo - to ne čini.

"Plaćanja za trgovinu s Rusijom vrše se u Renminbiju [kineska valuta] putem kineskog međunarodnog platnog sustava, tako da je transakcije teže pratiti", dodala je, misleći na kinesku verziju Swifta, koji je glavna mreža za razmjenu poruka putem koje se pokreću globalna plaćanja.

Kao najnoviji znak da Washington pojačava pritisak na Kinu, američki predsjednik Joe Biden potpisao je izvršnu uredbu u prosincu kojom se dopuštaju sekundarne sankcije stranim bankama koje posluju sa ruskim ratnim strojem. Naredba omogućuje američkom ministarstvu financija da te banke izolira od globalnog financijskog sustava (dolara), na koji se sve banke uvelike oslanjaju.

Kineske banke oprezne zbog dogovora s Rusijom

Od početka ove godine nekoliko kineskih banaka zaustavilo je ili usporilo transakcije s ruskim klijentima kako bi smanjile rizik od kršenja sankcija. Provode se dodatne provjere koje mogu potrajati nekoliko mjeseci, što prijeti da će manje izvoznike izbaciti iz posla.

"SAD je bio uspješan u prisiljavanju kineskih banaka da ne financiraju izvoz u Rusiju", rekla je Garcia-Ferrera. "Sada je vrlo važno da SAD nastavi s tim pritiskom; da sankcije uključuju svako poduzeće koje izvozi u Rusiju, uključujući proizvode s dvojnom namjenom [robu koja ima i vojnu i civilnu uporabu] i banke koje financiraju te poslove."

Tijekom nedavnog posjeta Pekingu, američki državni tajnik Antony Blinken optužio je Kinu za "napajanje" ruskog ratnog stroja opskrbljujući Rusiju elektronikom, kemikalijama za streljivo i raketnim pogonskim gorivom. Peking je u više navrata opovrgnuo optužbe. Blinken je obećao daljnje sankcije Zapada ako Kina - najveći konkurent SAD-a - ne ograniči svoj izvoz u Rusiju povezan s obranom - što Washington smatra najvećom prijetnjom nacije i države.

Kina vjerojatno neće promijeniti smjer

Međutim, iako bi Peking mogao pokazati veću suzdržanost u odnosu s Moskvom tijekom Putinova posjeta ovog tjedna, Kinu će trebati puno više ''uvjeravati'' prije nego što promjeni svoju gospodarsku potporu Rusiji. Azijska sila također je bila meta američkih sankcija i ograničenja izvoza u sklopu trgovinskog rata između dviju sila.

Ukazujući kako i Kina i Rusija "djeluju u dogovoru kako bi potkopale sadašnji globalni sustav", Ivanov je kazao kako su njih dvojica također željeli "zaštititi svoja gospodarstva u budućnosti" dok se odvajaju od Zapada prema novom multipolarnom geopolitičkom poretku.

"Kina neće dramatično ograničiti svoju gospodarsku potporu, već će tražiti više tajnih kanala za njezino pružanje - kroz tranzit i transakcije trećih zemalja, što se već događa kroz zemlje srednje Azije", rekao je Ivanov, koji je ujedno i osnivač programa Kine i Rusije u Centru za analizu Kine Instituta za politiku azijskog društva.