U godini dana otkako je američki predsjednik Donald Trump inauguriran za svoj drugi mandat, sa sobom je donio značajne globalne promjene. Kao i mnoge druge zemlje, Kanada – najbliži američki susjed na sjeveru – osjetila je posljedice i svjedočila promjeni dugogodišnjeg odnosa sa svojim ključnim sigurnosnim saveznikom i trgovinskim partnerom.
Trump je uveo carine na nekoliko ključnih kanadskih sektora i zaprijetio dodatnim mjerama. Kanadu je više puta nazvao ''51. saveznom državom'', što je izazvalo mješavinu zabrinutosti i neuobičajeno snažan val patriotizma.
Njegov utjecaj nije se odrazio samo na način na koji Kanađani kupuju i putuju, već i na unutarnju politiku zemlje te njezin pogled na svijet. BBC u opširnom tekstu navodi pet načina na koje je Trump utjecao na Kanadu.
Iako su odnosi između dviju zemalja povremeno imali uspone i padove, mnogi Kanađani kupuju, putuju ili rade u Sjedinjenim Državama te imaju obiteljske veze s tom zemljom. No posljednjih 12 mjeseci donijelo je promjenu u ukupnom stavu Kanađana prema SAD-u, iako ne nužno prema Amerikancima kao narodu.
Istraživanje Pew Research Centra provedeno prošlog proljeća pokazalo je da je 64 posto Kanađana imalo negativan stav prema SAD-u u 2025. godini – što je najviša razina zabilježena u više od dva desetljeća istraživanja.
To predstavlja preokret u odnosu na razdoblje prije drugog Trumpovog mandata, kada je većina Kanađana imala pozitivan pogled na susjednu zemlju.
Isto istraživanje pokazalo je da čak 77 posto Kanađana nema povjerenja u Trumpa kao predsjednika. Devet od deset ispitanika opisalo ga je kao ''arogantnog'', a tri četvrtine smatra da je ''opasan''.
Posebna anketa instituta Angus Reid iz listopada pokazala je da gotovo polovica Kanađana, njih 46 posto, želi da se njihova vlada prema SAD-u odnosi kao prema ''neprijatelju ili potencijalnoj prijetnji''.
Novije istraživanje agencije Leger, provedeno ranije ovog mjeseca, pokazuje da svaki treći Kanađanin vjeruje kako bi SAD u budućnosti mogao poduzeti ''izravne mjere'' kako bi preuzeo kontrolu nad Kanadom. Istraživanje je provedeno nakon američkog uhićenja bivšeg venezuelanskog čelnika Nicolása Madura te Trumpovih novih izjava o preuzimanju Grenlanda.
Sjedinjene Države dugo su bile najpopularnija turistička destinacija Kanađana, što je i očekivano s obzirom na geografsku blizinu. Iako su i dalje među glavnim odredištima, broj Kanađana koji putuju u SAD pao je za više od 25 posto, prema najnovijim podacima kanadskog statističkog zavoda.
Pad je primijetila i američka turistička industrija, koja za 2025. godinu procjenjuje gubitak od 5,7 milijardi dolara turističke potrošnje u odnosu na prethodnu godinu.
Neke američke savezne države, poput Kalifornije, čak su pokrenule reklamne kampanje kako bi privukle Kanađane natrag.
Ipak, mnogi su se odlučili za odmor unutar Kanade. Domaći turistički sektor zabilježio je rekordnih 59 milijardi kanadskih dolara prihoda od svibnja do kolovoza, što je rast od šest posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Drugi su se okrenuli Meksiku, gdje je zabilježen porast od 12 posto u broju Kanađana koji su posjetili meksičke gradove tijekom prošle godine.
Bojkot se proširio i na trgovine, pri čemu sve više Kanađana bira domaće proizvode zbog američkih carina. To je posebno vidljivo u trgovinama alkoholnih pića, gdje su američki proizvodi uklonjeni s polica u većini provincija kao odgovor na Trumpove carine.
Ukupni izvoz američkih alkoholnih pića pao je devet posto u posljednjem tromjesečju 2025. godine u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine.
U Kanadi je vrijednost uvoza američkog alkohola pala s 63,1 milijarde dolara krajem 2024. na nešto više od 9,5 milijardi dolara krajem 2025.
Kanađani sve više kupuju i automobile proizvedene u Meksiku, a uvoz vozila iz te zemlje po prvi je put premašio uvoz iz SAD-a, pokazuju podaci kanadskog statističkog zavoda.
Na saveznoj razini jača i inicijativa ''Kupuj kanadsko'', pri čemu vlada daje prednost domaćim dobavljačima, osobito u sektorima pogođenima carinama na čelik i drvo. To uključuje i obrambenu nabavu, gdje Kanada nastoji smanjiti ovisnost o američkim dobavljačima.
Prije Trumpova drugog mandata, vladajuća Liberalna stranka Kanade suočavala se s mogućim povijesnim porazom na nadolazećim saveznim izborima. Oporbeni konzervativci, predvođeni Pierrom Poilievreom, imali su uvjerljivo vodstvo u anketama.
No politička situacija se preokrenula.
Bivši premijer Justin Trudeau podnio je ostavku u siječnju, a njegov odlazak ubrzan je i javnom ostavkom ministrice financija zbog neslaganja oko odnosa s Trumpom.
Na čelo Liberala došao je Mark Carney, bivši guverner središnje banke, koji je kampanju temeljio na poruci da može zaštititi Kanadu od Trumpa.
Na izborima krajem travnja Liberali su ostvarili još jedan mandat, osvojivši tek nekoliko mjesta manje od apsolutne većine. Konzervativci su doživjeli četvrti uzastopni izborni poraz, a Poilievre se suočava s unutarstranačkom revizijom vodstva.
Zbog sve nepredvidljivijih trgovinskih odnosa sa SAD-om, Kanada jača veze s drugim državama i popravlja ranije narušene odnose.
Posebno se ističe Carneyjev posjet Kini, prvi posjet kanadskog premijera toj zemlji od 2017. godine. Tom je prilikom najavljen sporazum o smanjenju carina i povećanju pristupa tržištima.
Carney je u Pekingu zauzeo pragmatičan ton, poručivši da Kanada gradi ''strateško partnerstvo'' s Kinom.
U idućim tjednima očekuje se i njegovo putovanje u Indiju, čime bi se dodatno popravili odnosi narušeni prethodnih godina.
BBC navodi kako je tijekom protekle godine Carney je posjetio i Ujedinjene Arapske Emirate, Katar te niz europskih zemalja u potrazi za novim trgovinskim partnerstvima.
We came to Beijing for Canada to forge a new strategic partnership with China — we’ll be returning with a new trade agreement and billions of dollars in export markets unlocked for Canadian workers. pic.twitter.com/DnpSyGHcdN
— Mark Carney (@MarkJCarney) January 16, 2026
