Kako je jedna bitka odlučila rat za Kijev

Postoje bitke u povijesti koje se pamte po velikom broju poginulih i ranjenih, ali na ishod ratova neke od takvih bitaka gotovo da nisu imale utjecaja.

Međutim, pamte se i one bitke koje kasnije ulaze u sve udžbenike ratovanja, jer su bile odlučujuće ili su donosile prevagu koja će kasnije odrediti tijek rata. Primjeri iz povijesti su bitka za Staljingrad, iskrcavanje saveznika u Normandiju i slično.

Jedna od bitaka koje bi mogle ostati zapamćene u povijesti je i borba za zračnu luku Hostomel nadomak Kijeva, a ratni analitičar njemačkog Bilda Maximilian Kiewel smatra kako je to bio odlučujući boj za glavni grad Ukrajine.

Vladimir Putin i njegova vojska imali su, naime, jasan plan kako žele odmah na početku invazije okupirati Kijev i srušiti vladu predsjednika Zelenskog.

Stoga je i prvi napad tog zamišljenog 'blitzkriega' bio tako silovit i zastrašujući, da je teško naći mu premca u modernom vremenu.

Počelo je oko 8 sati ujutro 24. veljače. Jedna eskadrila od 34 ruska helikoptera krenula je iz Bjelorusije prema Hostomelu. Teško naoružani jurišni helikopteri nosili su sa sobom tako ubojite rakete da se teško moglo zamisliti tko i na koji način se od njih može obraniti u tom brzom zračnom desantu.

Iza njih letjeli su transportni helikopteri, ukupno osam njih, noseći elitne padobrance specijalnih ruskih postrojbi, s velikim iskustvom u takvim operacijama. Ukupno 300 komandosa trebalo je završiti posao na tlu, ukoliko bude nekog otpora od strane ukrajinske vojske, zamišljalo se vjerojatno u glavama planera desanta.

Snimke koje su pritom piloti i vojnici zabilježili iz helikoptera, stvarale su dojama bojne učinkovitosti kao u modernim holivudskim filmovima ili videoigrama.

Ukrajinci su ih pokušali spriječiti svojom protuzračnom obranom, ali dobro opremljeni helikopteri zavarali su ukrajinsko topništvo ispaljivanjem mamaca i tako su se uspješno probili do zračne luke.

Sve to omogućilo je specijalnim postrojbama da se brzo iskrcaju, s ciljem zauzimanja šireg područja zračne luke. Ovladavanjem Hostomelom, te su ruske snage trebale osigurati slijetanje 18 transportnih Iljušin zrakoplova iz grada Pskova, koji bi donijeli ukupno 8.000 dobro opremljenih vojnika, čime bi Putinovo slamanje Kijeva bilo samo pitanje sati.

Takva munjevita akcija, koja bi dovela do brzog iskrcavanja tisuća vojnika nadomak glavnog grada Ukrajine, imala je za cilj šokirati ukrajinsko stanovništvo, njihovo vodstvo i time stvaranjem opće panike dovesti ih do kapitulacije, praktično bez prave borbe za Kijev.

U jednome se trenutku učinilo da se Putinov plan upravo savršeno ostvaruje.

Međutim, čini se da su planeri operacije, ali i sami sudionici, apsolutno podcijenili odlučnost i snagu ukrajinske vojske, praktično stjerane u kut, ali bez imalo namjere da se bez otpora preda.

Ne samo da se preostali ukrajinski vojnici na tom području nisu predali, nego su odlučno uzvratili vatru po ruskim postrojbama, te su, iako brojčano inferiorni, započeli mijenjati situaciju u zračnoj luci.

Gotovo paralelno s tim prvim zaustavljanjem ruskog napredovanja u području Hostomela, ukrajinski helikopteri iz Žitomira prebacuju 50 specijalaca kao pojačanje borcima u zračnoj luci.

Znali su da imaju samo jedan cilj, zaustaviti prispjele Ruse i onemogućiti slijetanje transportnih zrakoplova iz Pskova. Od ishoda borbe ovisila je sudbina njihove domovine.

Prispjeli ukrajinski vojnici odmah su otkriveni, Rusi ih napadaju i nanose im prve gubitke. U očajnoj situaciji, Ukrajinci pokušavaju iskopati tunel ispod zida kojeg očito ne mogu drukčije svladati.

Dok su pokušavali izvući ranjene i poginule kroz tunel, ukrajinske postrojbe uspijevaju dobiti topničku podršku iz Borođanke i samog Kijeva, a to je, čini se, dovelo do potpunog preokreta.

Naime, protjerali su Ruse iz zračne luke, bez obzira na njihovu brojčanu nadmoć, a ponovno su uspostavili i protuzračnu obranu. U tim je trenucima stigla vijest da ruski transportni zrakoplovi, koji su već bili poletjeli, mijenjaju plan i vraćaju se u matičnu zračnu luku. Slijetanje u Ukrajinu očito je postalo previše opasno.

Njemački analitičar Kiewel, ali i neki drugi njegovi kolege, smatra kako bi Kijev vjerojatno pao da je Rusima uspio prvi plan zauzimanja zračne luke Hostomel i slijetanja zrakoplova s tisućama vojnika na 20-tak kilometara od centra glavnog grada.

Borbe za tu zračnu luku nastavljene su i kasnije, Rusi su je u jednom trenutku uspjeli zauzeti, ali piste i ostala infrastruktura već su bile oštećene tako da novi zračni desant nije dolazio u obzir.

Analitičar zaključuje kako Putinova strategija brzog okončanja rata upravo zbog ishoda ove bitke nije uspjela. Kasnije je usporen i prodor njegovih oklopnih kolona sa sjevera i sjeveroistoka, da bi koncem ožujka područje Kijevske oblasti ponovno u cijelosti bilo pod kontrolom ukrajinskih snaga.