Ako su Sjedinjene Američke Države pretpostavljale prije napada na Iran kako bi veliki proizvođač nafte bio nevoljan zatvoriti Hormuški tjesnac iz straha kako bi time blokirao vlastiti izvoz, tada su se ozbiljno preračunale.
Promet kroz ovaj tjesnac, kroz koji inače prolazi petina svjetske proizvodnje nafte, značajno je smanjen od početka posljednjeg sukoba na Bliskom istoku prije dva tjedna. Najmanje 16 brodova u regiji pogođeno je dronovima ili drugim oružjem, a Iran je preuzeo odgovornost za dio napada.
Unatoč tome, Iran i dalje šalje naftu kroz tjesnac u gotovo istim količinama kao i prije rata, ostvarujući prijeko potreban prihod za održavanje gospodarstva i ratnog napora. Uz to, već su milijuni barela iranske sirove nafte bili na moru, tražeći kupce, prije početka sukoba.
Podaci o praćenju tankera i satelitske snimke pokazuju kako je iranska sirova nafta prolazila kroz tjesnac čak i dok je sukob paralizirao izvoz sirove nafte i prirodnog plina iz okolnih zemalja Zaljeva.
Energetski analitičari iz tvrtke za podatke i analitiku Kpler procijenili su u četvrtak kako je Iran od početka sukoba 28. veljače uspio izvesti 12 milijuna barela nafte. Tvrtka za pomorsku analitiku TankerTrackers navodi još veću procjenu – 13,7 milijuna barela do sredine prošlog tjedna.
Ove brojke sugeriraju kako Iran uspijeva transportirati oko 1 milijun barela dnevno, što je u usporedbi s prosječnim izvozom od 1,69 milijuna barela dnevno prošle godine, prema podacima Kplera.
Čini se kako Sjedinjene Američke Države nisu pokušale zaustaviti iranske tankere, čak ni nakon što su uništile velik dio iranske mornarice. Također su uglavnom izbjegavale napade na naftnu infrastrukturu poput rafinerija, cjevovoda i skladišta, iako su izraelski napadi ozbiljno oštetili skladišta u okolini glavnog grada Teherana.
Gotovo sva iranska nafta izvozi se s pristaništa na otoku Kharg, oko 30 kilometara od iranske obale. U petak su američki napadi bili intenzivni, ali su bili usmjereni na vojne objekte, a ne na naftnu infrastrukturu otoka.
Trump je kasnije upozorio kako bi mogao preispitati odluku ne napadai naftne objekte na Khargu, koji je otprilike trećina veličine Manhattana, ako Iran nastavi ometati prolazak brodova kroz Hormuški tjesnac.
Na pitanje CNN-a u nedjelju je li Trump spreman ciljati naftne objekte na Khargu, američki veleposlanik pri Ujedinjenim narodima Mike Waltz rekao je kako predsjednik „ne isključuje nijednu opciju i svakako bi zadržao tu mogućnost ako odluči uništiti njihovu energetsku infrastrukturu“.
Za sada je Washington „zadovoljan“ što neki iranski, kao i indijski i kineski brodovi prolaze kroz Hormuški tjesnac, rekao je američki ministar financija Scott Bessent u intervjuu za CNBC u ponedjeljak.
Prema podacima TankerTrackersa, naftna infrastruktura Kharga i dalje je operativna. Satelitske snimke pokazuju kako je svih 55 skladišta sirove nafte na otoku netaknuto, a dva iranska tankera su u subotu utovarila 2,7 milijuna barela sirove nafte.
U stvarnosti bi moglo biti i više iranskih tankera koji napuštaju otok. Kretanje brodova teško je pratiti jer često isključuju transpondere, uređaje za prijenos lokacije, kako bi izbjegli zapadne sankcije. Pomorska tvrtka Windward izvijestila je kako je šest iranskih VLCC tankera u petak radilo s isključenim transponderima ili prikazivalo lažne lokacije dok su se nalazili kod Kharga.
Osim što se iranska nafta i dalje izvozi kroz Hormuški tjesnac, ogromne količine nafte već su bile na brodovima diljem svijeta prije početka sukoba, tražeći kupce. Energetska tvrtka Vortexa procijenila je kako je u siječnju na moru bilo približno 170 milijuna barela iranske nafte.
Vjerojatno anticipirajući američke i izraelske napade, Iran je u veljači ubrzao izvoz nafte. Windward je objavio kako je prosječna dnevna količina koja je napuštala Kharg u veljači iznosila 2,04 milijuna barela, što predstavlja povećanje od oko četvrtine u odnosu na prošlogodišnji prosjek.
Prema iranskoj poluslužbenoj agenciji Fars, Iran je također povećao izvoz prirodnog plina. Navodi se kako je, prema podacima iranskog ministarstva elektrotehnike, uvoz iranskog plina u Iraku prošlog tjedna utrostručen i iznosio 18 milijuna kubičnih metara dnevno.
Čini se kako Teheran koristi kontrolu nad Hormuškim tjesnacem i kao sredstvo pregovaranja sa zemljama koje traže naftu s Bliskog istoka, posebno azijskim kupcima.
"Hormuški tjesnac je otvoren, zatvoren je samo za tankere i brodove naših neprijatelja, onih koji nas napadaju i njihove saveznike. Drugi mogu slobodno prolaziti“, rekao je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi tijekom vikenda.
Indija je oslobodila tri iranska tankera koja su bila zaplijenjena prošlog mjeseca kako bi osigurala dopuštenje Iranu da dva indijska broda prođu kroz Hormuški tjesnac, prenosi iranski list Sharq, dodajući kako su u tijeku pregovori o rješavanju „pitanja pomorske sigurnosti i trgovine naftom između dviju zemalja“.
Indijsko ministarstvo pomorstva potvrdilo je CNN-u kako su dva broda, oba s tekućim naftnim plinom iz Zaljeva, sigurno prošla kroz Hormuški tjesnac od petka do subote.
Indijski ministar vanjskih poslova S. Jaishankar izjavio je za Financial Times kako su pregovori koji su omogućili prolazak indijskih tankera primjer snage diplomacije.
"Trenutačno vodim razgovore s njima i ti razgovori dali su određene rezultate. Iz perspektive Indije bolje je razumno pregovarati i koordinirati se kako bismo postigli rješenje nego ne postići ništa“, rekao je.
Iran razmatra i mogućnost da dopusti ograničen broj tankera kroz tjesnac pod uvjetom kako se naftni teret trguje u kineskim juanima, rekao je prošlog tjedna visoki iranski dužnosnik za CNN. Nafta se gotovo u potpunosti kupuje i prodaje u dolarima, osim sankcionirane ruske nafte koja se prodaje u rubljima ili juanima.
Dugoročno, Iran treba Hormuški tjesnac jednako koliko i njegovi susjedi, a njegovi brodovi također su ranjivi na presretanje u i oko ovog uskog prolaza ako to Sjedinjene Američke Države zatraže piše Forbes BiH.
Iran ima vrlo ograničene kopnene rute za izvoz nafte, s znatno manjim kapacitetom korištenja luka izvan trenutačno opasnog Perzijskog zaljeva u usporedbi sa Saudijskom Arabijom, koja ima luku Yanbu na Crvenom moru, ili Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji imaju Fujairah u Omanskom zaljevu.
