Jimmy Carter, prvi američki predsjednik koji je doživio 100. rođendan

Jimmy Carter, 39. predsjednik Sjedinjenih Država napunio je 100 godina, ušavši u povijest kao prvi američki čelnik koji je doživio 100. rođendan.

James Earl Carter, Jr. rođen je 1. listopada 1924. u malom ruralnom mjestu Plains, država Džordžija, i odrastao je u obližnjoj zajednici Archery.

Carter je bio na najvišoj dužnosti u SAD-u od 1977. do 1981. 

Zbog otpora Kongresa nije uspio provesti opsežan program upravnih, socijalnih i gospodarskih reformi. U vanjskoj politici 1977. sklopio s Panamom ugovore o Panamskom kanalu, pomogao sklapanju sporazuma između Egipta i Izraela u Camp Davidu 1978., uspostavio pune odnose s Kinom 1979.

"Budući da smo slobodni, nikada ne možemo biti ravnodušni prema sudbini slobode drugdje", rekao je Carter u svom inauguracijskom govoru 20. siječnja 1977. "Naš moralni osjećaj diktira jasnu sklonost onim društvima koja s nama dijele stalno poštovanje individualnih ljudskih prava", dodao je.

Otvarao radna mjesta, ali sve je pratila inflacija

Na kraju svog mandata u Ovalnom uredu, Carter je povećao radnu snagu u SAD-u otvorivši osam milijuna novih radnih mjesta. Međutim, njegov jedini mandat bio je obilježen inflacijom i kamatnim stopama koje su dosegle rekordne razine u kasnim 1970-ima prije nego što su na kraju dovele do kratke recesije.

Carter je bio rani ekolog koji se zalagao za proširenje sustava nacionalnih parkova kako bi u nacionalne prorgrame uključio zaštitu 103 milijuna hektara Aljaske.

Osim toga, bio je vođa koji je imao naglašenu strast za boljim ljudskim i društvenim uvjetima. Kao predsjednik, osnovao je Ministarstvo obrazovanja, osnažio sustav socijalnog osiguranja i imenovao rekordan broj žena, crnaca i latinoamerikanaca na poslove u vladinim institucijama. 

Iranska kriza i odlazak s mjesta predsjednika

Carterov poraz od Ronalda Reagana na izborima 1980. smatrao se donekle neizbježnim jer je zakazao u vrijeme sovjetske invazije na Afganistan, a Iran je nastavio držati Amerikance kao taoce u Teheranu, sve to u kombinaciji s kontinuiranom inflacijom kod kuće.

Unatoč tome kako povjesničari tumače krizu nakon puča u Iranu, Carter je nastavio teške pregovore oko talaca, 52 Amerikanca pušteno je 20. siječnja 1981. - istog dana kada je Carter napustio ured.

"Njegova veća poanta bila je da je tradicionalna napetost između idealizma i realizma - moral protiv moći - lažan izbor", napisao je Alter, povjesničar i novinar, koji je tvrdio da je Carterova politika ljudskih prava imala trajan utjecaj u Americi i šire.

Koncept ljudskih prava "postao je trajno kodiran u globalnom razgovoru" tijekom predsjedničkog mandata Ronalda Reagana 1980-ih i kasnijih desetljeća, napisao je Alter.

Značajni doplomatski napori u svijetu

Nakon mandata, Carter — prvi predsjednik koji je nosio nadimak "Jimmy" — u potpunosti je iskoristio svoj položaj u zemlji i inozemstvu.

Godine 1982. osnovao je Carter Center sa svrhom unapređenja ljudskih prava u više od 80 zemalja.

Radeći ruku pod ruku sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, Carter Center pomogao je u mnogim slučajevima, posebice u Africi.

Također je bio ključan u osnivanju Novog baptističkog saveza i služio je kao počasni predsjedatelj Projekta svjetske pravde. 

Izvan njegovih humanitarnih aktivnosti, Carterovi diplomatski napori započeli su na Bliskom istoku početkom 1980-ih. Na kraju su ga poslali čak na istok, u Sjevernu Koreju i Tajvan 1990-ih.

Sljedeće desetljeće Carter je bio u Africi gdje je posjetio Darfur i Sudan prije nego što se pridružio Nelsonu Mandeli u Južnoj Africi kako bi pomogao u otkrivanju skupine neovisnih globalnih vođa pod nazivom The Elders.

Nobelovu nagradu za mir dobio je 2002. za svoj rad kao ugledni humanitarac i posrednik u međunarodnim sukobima i unapređenju ljudskih prava.

Nadmašio sve dugovječne prethodnike i nasljednike

Osim Cartera, pet je američkih predsjednika - Herbert Hoover, John Adams, Ronald Reagan, Gerald Ford i George H.W. Busha — koji su imali čast proslaviti svoj 90. rođendan.

Nitko nije uspio ugasiti svjećice na torti u 95. godini, osim Cartera.

Kao 39. predsjednik postao je najdugovječniji američki vrhovni zapovjednik 22. ožujka 2019., kada je službeno nadmašio životni vijek Georgea H.W. Busha od 94 godine i 171 dan. Bush je preminuo 30. studenog 2018.

Preuzeo je Hooverovo mjesto predsjednika s najdužim stažom nakon mandata. Rekord, koji je ranije iznosio 31 godinu i 230 dana, sada iznosi izvanrednih 43 godine i 255 dana (i raste). Osim Hoovera, nitko nije proveo više od 30 godina u mirovini nakon što je služio kao predsjednik.

Nekoliko drugih Carterovih predsjedničkih prekretnica u 21. stoljeću uključuju: prvi koji je doživio 40. godišnjicu svoje inauguracije i najstariji bivši predsjednik koji je prisustvovao inauguraciji američkog predsjednika u dobi od 92 godine. 

Narušeno zdravlje, ali izlazi na izbore

Bivši predsjednik nalazi se na bolničkoj njezi u svom domu u Plainsu u Georgiji od veljače 2023.

Slomio je kuk u svibnju 2019. prije nego što je kasnije te godine slomio zdjelicu — oboje od padova kod kuće.

Također je primljen u bolnicu zbog krvarenja u mozgu koje je pretrpio nakon padova.

Carterovo narušeno zdravlje udaljilo ga je od cjeloživotnih hobija kao što su ribolov i stolarija; međutim, prema riječima njegova unuka, još uvijek planira glasovati na ovogodišnjim izborima.

Carter je u braku bio s Rosalynn Carter, koja je umrla 19. studenog 2023. u 96. godini života. Carterovi su bili u braku dulje od bilo kojeg drugog predsjedničkog para i u srpnju prošle godine su proslavili 77. godišnjicu braka.

(Izvor: NBC Boston)