Istočne članice EU-a smatraju da siromašni ne bi trebali plaćati za klimatsku tranziciju

Poljska, Mađarska i Češka iznijele su u četvrtak zahtjeve koji bi mogli blokirati dogovor o planu EU-a da postigne klimatsku neutralnost do 2050., poručivši da siromašni ne bi trebali snositi troškove te tranzicije.

Na sastanku na vrhu EU-a u Bruxellesu u četvrtak i petak očekuju se napeti pregovori o toj temi.

Očekuje se da će većina država članica ponuditi velikodušne financijske poticaje istočnim članicama kako bi osigurale njihovu potporu za cilj nulte neto stope emisije stakleničkih plinova do polovice stoljeća.

"Ne možemo dopustiti birokratima iz Bruxellesa da prisile siromašne ljude i siromašne zemlje da snose troškove borbe protiv klimatskih promjena", poručio je mađarski premijer Viktor Obran. "Moramo dobiti jasna financijska jamstva i pregovarat ćemo o uvjetima za to."

Sastanak na vrhu prvi je otkako je Njemica Ursula von der Leyen preuzela dužnost na čelu Europske komisije i ona bi doživjela velik udarac kada se ne bi postigao dogovor o Zelenom planu, njezinoj najvećoj inicijativi.

Prije početka sastanka, aktivisti Greenpeacea popeli su se na staklenu fasadu zgrade Europskog vijeća i postavili transparente s porukom "Klimatska kriza", ispalili crvene signalne rakete i oglasili sirene za alarm. Neke je privela policija, a prosvjed je završio prije početka skupa.

Istočne članice EU-a žele više novca za financiranje klimatske tranzicije, uključujući ulogu za nuklearnu energiju, koju Njemačka i druge članice žele ukinuti.

"Važno je da budemo sigurni da nas nitko neće zaustaviti u izgradnji nuklearnih reaktora", rekao je češki premijer Andrej Babiš novinarima. "Moramo imati struju za ljude, za tvrtke i za grijanje."

Premda nacrt zaključaka samita uključuje neke zahtjeve istočnih članica, Austrija i Luksemburg predvode otpor da nuklearna energija ima pravo na potpore iz EU fondova za 'zelene' projekte.

"Austrijsko stajalište je jasno. Bez nuklearne energije. Podržavamo klimatsku neutralnost 2050., ali bez nuklearne energije, koja nije sigurna i održiva", rekla je kancelarka Brigitte Bierlein.

Europska komisija predložila je u srijedu Zeleni plan za klimatsku neutralnost do 2050. koji predviđa mobilizaciju 100 milijardi eura investicija u regijama koje ovise o fosilnim gorivima i koje će najviše osjetiti teret klimatske tranzicije.

No tri istočne članice traže da se detaljnije definira opseg dostupnih sredstava, kao i da se u plan uključi nuklearnu energiju.

Češka proizvodi gotovo polovicu električne struje od ugljena i želi ga većinom ukinuti kroz idućih 20 godina te jednim dijelom zamijeniti novim nuklearkama.

Mađarska ovisi o nuklearnoj energiji za proizvodnju gotovo trećine svojih energetskih potreba. Ugljenom pokriva manje od 15 posto svojih potreba i želi ga ukinuti do 2030. i zamijeniti mješavinom nuklearne energije, plina, obnovljivih izvora te uvozom energije.

Poljska proizvodi gotovo 80 posto struje od ugljena, a rasprava o uvođenju nuklearne energije nije još okončana, dijelom zbog visokih troškova.

I francuski predsjednik Emmanuel Macron priznao je da će te zemlje vjerojatno morati u određenoj mjeri koristiti nuklearnu energiju.

Svjestan je da će se neke zemlje tome protiviti, ali vjeruje da je dogovor moguć. "Samo moramo pronaći prave mehanizme, biti pouzdani, dopustiti predvidljivost, ali mi to možemo."

EU dogovor mora postići jednoglasno.