Iranski vrhovni vođa oštro napao Trumpa
Iranski vrhovni vođa Ali Hamnei u subotu je poručio da vlasti trebaju slomiti leđa pobunjenicima, a za žrtve poginule na ulicama okrivio je američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Hamenei je poručio na društvenim mrežama da su nedavni nemiri uzrokovani "američkom pobunom", čiji je cilj, kako tvrdi, "progutati Iran".
Prva objava
"Iranski narod je slomio kičmu pobune; mora slomiti i kičmu pobunjenika", rekao je.
"Ne vodimo zemlju u rat, ali nećemo ni ostaviti nekažnjenima domaće i međunarodne kriminalce američke pobune", dodao je.
U komentarima koje prenose iranski državni mediji, Hamenei optužuje "one povezane s Izraelom i Sjedinjenim Državama" da su tijekom nemira prouzročili "ogromnu štetu" i ubili "nekoliko tisuća" ljudi.
Riječ je o prvoj objavi koju je vrhovni vođa zemlje objavio na svom profilu na platformi X na perzijskom jeziku još od 12. siječnja, prenosi HRT.
Hamenei je ranije optužio prosvjednike da djeluju u ime Trumpa i drugih "stranih terorista".
Tijekom nemira, neki su prosvjednici palili Hameneijeve slike. Čin paljenja fotografija 86-godišnjeg vođe, često uz pomoć cigareta, postao je simbol nacionalnog prkosa njegovu režimu.
Osam dana blokade
Iran je, prema izvješćima, počeo ublažavati komunikacijska ograničenja uvedena tijekom antivladinih prosvjeda.
Poluslužbena novinska agencija Fars objavila je jutros da su vlasti na razini cijele zemlje ponovno omogućile uslugu kratkih poruka (SMS) u sklopu postupnog plana, nakon osam dana gotovo potpune internetske blokade.
Pozivajući se na dužnosnike, agencija navodi da je odluka donesena nakon, kako je opisano, "stabilizacije" sigurnosne situacije i uhićenja ključnih osoba povezanih s "terorističkim organizacijama".
Dodali su da će se ostala internetska i komunikacijska ograničenja ukidati postupno.
Prosvjedi započeti 28. prosinca u Teheranu skupom trgovaca nezadovoljnih visokim troškovima života dobili su zamah 8. siječnja, kad su okupljeni počeli otvoreno pozivati na pad režima na čelu te zemlje od Islamske revolucije 1979. godine.
Vlasti su potom onemogućile pristup internetu, a analitičari smatraju da je cilj te odluke bio sakriti brutalnost gušenja prosvjeda, piše agencija France Presse.
