Iranski veleposlanik: Ne isključujemo napade na vojne ciljeve u Europi

Iranski veleposlanik pri UN-u u Ženevi Ali Bahreini izjavio je u ekskluzivnom razgovoru da bi svaka vojna baza koja bi se "koristila za napad na Iran", uključujući i one na europskom teritoriju, mogla postati legitimna meta u jeku rata na Bliskom istoku, piše Euronews.

Najžešći politički suparnik 

"Da budem jasan, naše vojne snage objavile su politiku prema kojoj bi svaki objekt, svaka baza koja se koristi za napad na Iran, bila legitimna meta za naše vojne snage", rekao je veleposlanik Bahreini u četvrtak. Na pitanje može li to uključivati i lokacije u Europi, odgovorio je:

"Branit ćemo našu zemlju u skladu s onim što je potrebno da je osiguramo i da zajamčimo da ne bude agresije na našu zemlju."

Bahreini je također zanijekao da je Iran napadao civilne lokacije u Zaljevu, optuživši za to SAD i Izrael, te ustvrdio da Teheran cilja isključivo vojne mete.

"Ne mogu prihvatiti tu tvrdnju", rekao je, dodavši da su iranske vojne snage dobile upute da ciljaju isključivo vojne baze koje Sjedinjene Države koriste protiv Irana.

S druge strane, izraelski oporbeni čelnik Yair Lapid opisao je američko-izraelski rat protiv Irana kao "pravedan rat", potvrdivši da o tome postoji konsenzus u cijelom izraelskom političkom spektru, prenosi Index.hr. 

"Zaslužio sam titulu najžešćeg političkog suparnika Benjamina Netanyahua. Ali ovdje vodimo egzistencijalni rat protiv režima koji širi teror, koji pokušava razviti nuklearno oružje kako bi ga upotrijebio protiv Izraela i koji razvija operacije balističkih projektila kako bi zasuo Izrael raketama", rekao je Lapid.

Operacija spašavanja 

"U 21. stoljeću nije lako voditi rat s moralnom jasnoćom. Ali ovo jest rat s moralnom jasnoćom", dodao je.

Dok rat ulazi u četrnaesti dan, iz Dubaija se izvještava o eksplozijama i oblacima dima koji se nadvijaju nad središnjim dijelovima grada. Istovremeno, francuski predsjednik Emmanuel Macron potvrdio je da je jedan francuski vojnik ubijen u autonomnoj regiji Kurdistan u Iraku.

Prethodno je objavio da je šest francuskih vojnika ozlijeđeno u napadu na postrojbe koje sudjeluju u protuterorističkim operacijama.

U Iraku je također u tijeku operacija spašavanja američkog Središnjeg zapovjedništva nakon što se srušio američki vojni zrakoplov za punjenje gorivom.

U priopćenju se navodi da se incident dogodio u "prijateljskom zračnom prostoru" te da "nije bio posljedica neprijateljske ili prijateljske vatre."

Skidanje imena s crne liste 

Zbog nervoze na tržištima i cijene nafte Brent koja se kreće oko 100 dolara po barelu, američki ministar financija Scott Bessent objavio je da će Washington privremeno ukinuti sankcije na rusku naftu koja se trenutno nalazi na moru, u pokušaju da obuzda globalne cijene.

Bessent je taj potez opisao kao "usko ciljanu, kratkoročnu mjeru". Odluka je donesena samo nekoliko dana nakon što su čelnici skupine G7 ponovno potvrdili svoju "odlučnost da zadrže sankcije protiv Rusije".

U međuvremenu, veleposlanici EU-a okupit će se danas u Bruxellesu kako bi ponovno pokušali obnoviti sankcije ruskim pojedincima i subjektima.

Ako se sankcije ne obnove do 15. ožujka, više od 27.000 imena, uključujući Vladimira Putina, automatski će biti uklonjeno s crne liste. Mađarska i Slovačka i dalje se protive šestomjesečnom produljenju i kao uvjet za pristanak traže uklanjanje nekoliko oligarha s popisa.

Očekuje se da će tijekom dana ipak biti postignut kompromis.

"Navikao sam da na kraju uvijek pronađemo rješenje, čak i ako možda nije sto posto onakvo kakvo bismo željeli", rekao je jedan visoki diplomat.

Raste zabrinutost

"Nisam uvjeren da bi ijedan čelnik u Uniji bio spreman preuzeti odgovornost za skidanje 27.000 imena s crne liste."

Nastavlja se i spor Mađarske i Slovačke s Ukrajinom oko oštećenog naftovoda Družba. Europska komisija potvrdila je da je od Kijeva zatražila dopuštenje za slanje inspektora koji bi procijenili štetu na naftovodu, što je ključni zahtjev Mađarske koja blokira zajam od 90 milijardi eura za Ukrajinu dok naftovod ne bude popravljen.

Europska komisija odbacila je optužbe o višku industrijskih kapaciteta u svom izvozu u SAD, nakon što je američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer najavio nove istrage o nepoštenim trgovinskim praksama usmjerenim na EU.

Raste zabrinutost da Bijela kuća ovim istragama pokušava pronaći nove pravne osnove za nametanje daljnjih carina, nakon što je Vrhovni sud SAD-a presudio da su mjere koje je Trump koristio bile nezakonite.

"EU je tržišno gospodarstvo s otvorenim tržištima i transparentnim politikama te se ne smatra doprinositeljem strukturnog viška kapaciteta, već partnerom u rješavanju globalnih poremećaja", rekao je zamjenik glasnogovornika Komisije Olof Gill. Vodeći europarlamentarac za trgovinu Bernd Lange izjavio je kako su istrage bile očekivane, ali da i dalje ostaje neizvjesnost.

Govor 

"Još uvijek nema jasne obveze američke vlade da će se pridržavati obveza iz Turnberryja", dodao je, misleći na bilateralni trgovinski sporazum. Greer je, najavljujući istrage, ustvrdio da je EU ispunila "približno nula posto" dogovorenog u tom sporazumu, što dovodi u pitanje njegovu budućnost.

Iranska revolucionarna garda zaprijetila je podizanjem cijena nafte na 200 dolara po barelu korištenjem kontrole nad Hormuškim tjesnacem, no analitičari procjenjuju koliko je takav scenarij realan.

U međuvremenu, Trumpova administracija navodno će suspendirati Jonesov zakon, stoljetni pomorski propis, kako bi se stranim tankerima omogućio prijevoz tereta između američkih luka dok su cijene nafte visoke.

U Poljskoj je predsjednik Nawrocki stavio veto na zakon koji bi zemlji omogućio pristup gotovo 44 milijarde eura vrijednim obrambenim zajmovima EU-a, zaoštravajući politički sukob s vladom premijera Donalda Tuska.

Europski povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič u petak drži govor u Stockholmu, dok će povjerenica za upravljanje krizama Hadja Lahbib govoriti na Konferenciji veleposlanika EU-a u Bruxellesu.