Indira Gandhi, jedna od najmarkantnijih političarki svijeta, ubijena prije 40 godina

Jedna od najistaknutijih političarki u povijesti, Indira Gandhi, indijska premijerka i kći Jawaharlala Nehrua, ubijena je na današnji dan prije 40 godina, 31. listopada 1984. godine od strane dvojice svojih tjelohranitelja Sikha.

To se dogodilo kao posljedica akcije indijske vojske protiv Sikha, za vrijeme njihovog vjerskog blagdana. Tu akciju je naredila Indira Gandhi, a sastojala se od prodora u prostor Zlatnog hrama, najsvetijeg mjesta Sikha, gdje su oni navodno masovno skupljali oružje.

Sikhi su takvu akciju smatrali svetogrđem i zato su odlučili ubiti premijerku. Tjelohranitelji su je upucali kad je prolazila kroz vrata koja su čuvali. Tada je trebala imati intervju s glumcem Peterom Ustinovom, koji je snimao dokumentarni film.

Navodno su ispucali preko 30 metaka. Obojica su se predali. Jedan je ubijen od strane ostalih stražara, a drugi je osuđen na smrt i obješen. 

Indira Prisiyadarshini Gandhi rođena je u Allahabadu 19. studenog 1917. godine kao jedino dijete Jawaharlala Nehrua, kasnije prvog indijskog premijera. Diplomirala je na Visva-Bharati sveučilištu u Bengalu, također je studirala na sveučilištu u Oxfordu u Velikoj Britaniji.

Od rane mladosti aktivna je u omladinskim, studentskim i ženskim organizacijama. Godine 1938. pridružila se Nacionalnoj Kongresnoj stranci i postala aktivna u pokretu za indijsku nezavisnost.

Godine 1942. udala se za Feroza Gandhija, pariškog odvjetnika koji je također bio aktivni član stranke. Uskoro nakon toga oboje su Britanci uhitili zbog optužbe za protudržavnu djelatnost te su proveli 13 mjeseci u zatvoru.

Kada je Indija stekla nezavisnost 1947. godine i Nehru zauzeo premijersko mjesto, Indira je postala njegova službena domaćica. Nehru joj se često obraćao za savjet po pitanju nacionalnih problema, a ona ga je pratila i na putovanjima u inozemstvo.

Godine 1955. izabrana je u izvršno tijelo Kongresne stranke (Radni komitet), postajući tako samostalna nacionalna politička figura. Godine 1959. postala je predsjednik stranke na period od godinu dana.

Godine 1962. za vrijeme kinesko-indijskog pograničnog rata koordinirala je aktivnosti civilne obrane. Nakon smrti njegog oca u svibnju 1964. godine Gandhi je postala ministar informacija i javnogovornica u vladi Lal Bahadur Shastrija.

Boraveći na toj dužnosti povećala je vrijeme emitiranja radijskog i tv programa, liberalizirala cenzuru te je odobrila projekt planiranja obitelji preko televizijskih obrazovnih emisija. 

Kada je u siječnju 1966. godine Shastri iznenada preminuo Indira ga je naslijedila na premijerskom mjestu. Naredne godine izabrana na rok od pet godina za premijerku u parlamentu u kojem je Kongresna stranka imala većinu. Na izborima 1971. godine bila je čelna osoba stranke dobivajući na nacionalnim izborima uvjerljivu većinu glasova.

Što je više boravila na vlasti Indira je mnoge aspekte javnog života u Indiji sve više stavljala pod svoj strogi nadzor. Mnogi su u tim njenim potezima vidjeli utjecaj njenog mlađeg sina Sanjaya, politički neiskusne osobe kome se sve više obraćala za pomoć.

Nadajući se kako će tako demonstrirati javnu podršku njenom režimu, organizirala je u ožujku 1977. godine opće izbore. Međutim ne samo da nakon proglašavanja izbornih rezultata više nije bila premijerka već je nije izabrana ni za zastupnicu u indijski parlament, a Kongresna stranka je doživjela strašan poraz.

No, na izborima u siječnju 1980. godine uspjela je napraviti spektakularni povratak te oformiti većinsku vladu. Nakon što je Sanjay poginuo u avionskoj nesreći iste godine u lipnju, počela se sve više oslanjati na svog starijeg sina Rajiva, vidjeći u njemu svog nasljednika.

Nakon nemilog događaja od 31. listopada 1984., Rajiv Gandhi je vršio dužnost premijera sve do 1989. godine. On je ubijen u jeku predizborne trke u Madrasu 21. svibnja 1991. godine.