I Hrvatska obustavila obradu zahtjeva za azilom sirijskih izbjeglica: "Privremena odluka"

Odluke više država članica EU-a, među njima i Hrvatska da obustave obradu zahtjeva za azilom sirijskih izbjeglica odmah po padu Asadova režima nisu preuranjene i poruka su budućoj vlasti u Siriji, rekao je u četvrtak hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

"Ne, nije prerano i što se Hrvatske tiče to je privremena odluka", rekao je Božinović po završetku sastanka ministara unutarnjih poslova država članica EU-a na kojem je glavna tema bila posljedice pada režima Bašara al-Asada na migrantske tokove prema Europi.

Zamrznuta obrada 53 zahtjeva

"Međutim, Europska unija, odnosno te države, morale su reagirati i poslati poruku kojom se želi ohrabriti sve one koji su sada aktivni u definiranju onoga što bi trebala biti sirijska stvarnost da su to njihovi građani, ali i poruka tim istim građanima da ono što su naučili u izbjeglištvu u Europi pokušaju investirati u vlastitu državu", istaknuo je Božinović.

Pročitajte još

Pobunjenici zapalili lijes pokojnog predsjednika Hafeza al-Asada

Više država članica odmah je nakon što je Bašar al-Asad pobjegao iz zemlje, objavilo je da obustavlja obrade zahtjeva za azilom sirijskih izbjeglica, između ostalih Njemačka, Francuska, Italija, Austrija, Hrvatska, Švedska, Danska.

U Hrvatskoj je tom odlukom zamrznuta obrada 53 zahtjeva. Od 2015. godine azili u Hrvatskoj dobilo je 537 sirijskih izbjeglica, piše Hina. 

Božinović kaže da znanja i iskustva koje su sirijski izbjeglice stekli Europi dobrodošli za izgradnju i obnovu Sirije, razorenu strašnim građanskim ratom.

"U Njemačkoj je oko milijun sirijskih izbjeglica koji obavljaju različite poslove i znanja koja su oni stekli itekako bi dobrodošla u stvaranju bolje budućnosti za građane Sirije", rekao je Božinović.

Izazovi 

Hrvatski ministar dodaje da je svima jasna nepoznanica u kojem će smjeru ići razvoj događaja u Siriji, ali da Europa tu ne smije kasniti , da mora postati akter, uspostaviti kontakte i da mora surađivati s državama koje su tamo u ovom trenutku vrlo važne, prije svega s Turskom te na neki način harmonizirati svoju politiku i reći što su europski interesi.

Današnji sastanak Vijeća EU-a za unutarnje poslove pamtit će se po odluci da se Bugarska i Rumunjska napokon prime u šengenski prostor.

"Imati dvije nove članice šengena na vanjskim granicama u svakom slučaju je dobitak u trenutku kada se Europa suočava s brojnim izazovima", rekao je Božinović čestitavši bugarskim i rumunjskim kolegama.

Europska komisija je još 2011. zaključila da obje zemlje ispunjavaju sve uvjete i opetovano pozivala države članice da odobre njihov ulazak, ali sve dosad uvijek se jedna ili više zemalja tome protivila.

Šengenski prostor

Ulazak dviju zemalja u Šengen u zadnje je vrijeme blokirala Austrija, pravdajući svoj veto ilegalnim migracijama, nedovoljnom borbom protiv korupcije i organiziranog kriminala u tim zemljama kao i vladavinom prava općenito.

Tek je prošli mjesec na sastanku u Budimpešti Austrija odustala od blokade.

Jedan od razloga za tu blokadu bilo je i to što se ulaskom tih dviju zemalja uspostavlja neprekinuta veza bez graničnih kontrola od grčko-turske granice do ostatka EU-a. Preko grčko-turske granice ulazi veliki broj migranata.

Bugarska i Rumunjska ulaze u šengenski prostor dvije godine nakon Hrvatske, iako su u EU ušle sedam godina prije nje.

Šengenski prostor, koji se smatra jednim od najvećih postignuća EU-a, započeo je 1985. između pet članica Francuske, Njemačke, Belgije, Nizozemske i Luksemburga.

Nazvan je po Schengenu, malenom mjestu u Luksemburgu, smještenom na samoj granici s Njemačkom i Francuskom, u kojem su potpisani osnivački sporazumi.