Hrvatski slučaj ''trgovine djecom'' u Africi

Trebalo je to biti ostvarenje njihovog sna: četiri hrvatska bračna para napokon su usvojili djecu rođenu u Demokratskoj Republici Kongo - barem su tako vjerovali. Hrvatski mediji objavljuju i njihova puna imena: riječ je o bračnim parovima Zorana i Azre Imamović Subošić, Ladislavu i Aleksandri Peršić, Noahu i Ivoni Kraljević i Damiru i Nadici Magdić.

Međutim prije nego što su se uspjeli ukrcati na let za Hrvatsku, zambijske vlasti privele su četvero supružnika tvrdeći da su papiri za posvajanje djece krivotvoreni. Zato su sad suočeni s optužbom za trgovinu djecom.

Od prosinca 2022. Hrvati su u pritvoru proveli najmanje mjesec dana, a zambijski sud im je tek nedavno odobrio jamčevinu, ali im nije dopušteno napustiti zemlju.

Pročitajte još

Hrvati u Zambiji: Odvjetnik pronašao 16 jamaca, djeca skrivena na tajnu lokaciju

DW je kontaktirao Zambijski imigracijski odjel, Ministarstvo razvoja i socijalne skrbi - koje trenutno ima skrbništvo nad djecom, i veleposlanstvo DR Konga u toj afričkoj zemlji. Međutim, nitko u tim institucijama nije bio voljan komentirati slučaj.

EU "pomno prati”

Iz ureda predstavništva Europske unije u Zambiji za DW su izjavili kako “pomno prate slučaj” već i stoga jer Hrvatska, kao članica EU, nema veleposlanstvo u toj afričkoj zemlji. "Kao institucija, zainteresirani smo za ovaj slučaj jer se radi o građanima članice Europske unije", rekao je Elias Banda službenik za medije i informiranje predstavništva EU u Zambiji.

"U ovom konkretnom slučaju, Hrvati nisu kontaktirali niti jednu drugu državu članicu. Umjesto toga, odlučili su kontaktirati vlastitu vladu predstavljenu veleposlanstvom u Pretoriji (u Južnoafričkoj Republici) i koliko znamo, ono je u stalnom kontaktu s tim ljudima", rekao je Banda.

Ovaj slučaj je i u Zambiju ponovno pokrenuo staru raspravu o usvajanju djece u Africi u kojem sudjeluju građani Zapada. Tu se čuju kritike kako to - u nekim slučajevima – praktično legalizira trgovinu djecom. No isto tako se čuju i mišljenja kako se ne mogu svi sa Zapada smatrati zločincima jer i u zbrinjavanju takvih mališana u Africi ima golemih problema i u institucijama i u obiteljima koje zbog siromaštva im jedva mogu pružiti smještaj, hranu – o perspektivi u obrazovanju da niti ne govorimo.

"Stranci nam otimaju djecu”

Ali ima i drugih "roditelja”, upozorava Josphat Njovu, izvršni direktor organizacije Advocacy for Child Justice u Zambiji: "U posljednje vrijeme policija je spriječila mnogo slučajeva trgovine [ljudima], osobito kad su trebali izaći iz zemlje.”

Za njega, to je načelan problem: "I kao država i kao organizacija civilnog društva možemo biti zabrinuti za tu praksu.” Po njemu, Zambija bi trebala pooštriti zakone i propise koji se odnose na trgovinu djecom i ljudima.

Pročitajte još

Fratar iz Kiseljaka pomagao uhićenim Hrvatima u Zambiji, u sudnici im bio prevoditelj

Kako javljaju hrvatski mediji, ti bračni parovi su uhićeni na temelju prijave službenika u hotelu u kojem su odsjeli, ali Njovu upozorava kako je to iznimka. "Naše je iskustvo da su granične kontrole slabe na nekim granicama i u nekim državama,a to je prilika da preko njih prelaze i djeca i ljudi koji nisu registrirani.”

Još 2014. je vlada Kenije proglasila 20-godišnji moratorij na svaku vrstu usvajanja djece od stranaca, ukazujući između ostalog kako je previše problema obzirom na postojeće rupe u propisima kod takvih slučajeva.

Iskustvo Južnoafričke Republike

U to doba je vlada Kenije, zajedno sa organizacijom UNICEF analizirala proces takvog usvajanja i u zaključku, naslovljenom “Tehnička procjena zakonskih odredbi i praksi skrbništva, udomiteljstva i usvajanja djece” se ukazuju ozbiljne slabosti u zakonskoj proceduri koji mogu lako dovesti do komercijalizacije usvajanja – što kritičari smatraju kako i prečesto dovodi do opasnosti da takvi mališani budu izrabljivani tamo gdje ih se odvede.

Zapravo je i Južnoafrička Republika također u neko doba imala potpunu zabranu svakog usvajanja od stranaca, ali je ta zabrana ukinuta nakon što se stvorio pravni okvir po kojem vladine agencije mogu pratiti, što se dešava s tom djecom koja su bila usvojena. S takvim okvirima, bio je argument vlade u Pretoriji, je onda lako pratiti dobrobit djece i nakon što su usvojena i odvedena u inozemstvo.

U konkretnom slučaju hrvatskih parova i makar djeca nisu rođena u toj zemlji, u Zambiji svi postupci usvajanja moraju proći kroz postupak u kojem sudjeluje više institucija tamošnje vlade kako bi se postupak proveo na pravi način. "Taj postupak se vodi preko ministarstva regionalnog razvoja”, kaže nam Lisuba Kabanda iz zambijskog ministarstva unutrašnjih poslova.

Složeni labirint postupka usvajanja

"Oni su ti koji zaprimaju zahtjev za namjeru neke obitelji usvojiti dijete i provjeravaju tu obitelj kako bi se uvjerili kako su oni u stanju dobro se brinuti za to dijete”, objašnjava Kabanda za DW. Tek kad službenici ministarstva smatraju da su ti uvjeti ispunjeni, postupak dolazi pred tamošnji sud koji onda odlučuje o usvajanju.

No niti to nije kraj: "Nakon (odluke suda), ministarstvo regionalnog razvoja cjelovitu dokumentaciju dostavlja odjelu za registraciju našeg ministarstva unutrašnjih poslova gdje se izdaje dokument o usvajanju zajedno s novim rodnim listom”, objašnjava Kabanda.

Koliko će sve to trajati i hoće li bračni parovi iz Hrvatske ipak dobiti sve potrebne dokumente – to je teško reći.