Hrvatski sabor donio zakon protiv visokih cijena

Hrvatski sabor u petak je sa 76 glasova za i 33 protiv donio Zakon o iznimnim mjerama kontrole cijena koji bi objavom cijena na mrežnim stranicama trebao zaštiti standard građana od inflacije i osigurati brzu reakciju na tržišne poremećaje.

Trgovci će po tom zakonu imati obvezu redovito objavljivati i ažurirati cijene svih svojih proizvoda na mrežnim stranicama i biti dužni omogućiti nesmetan pristup digitalnim alatima koji će u realnom vremenu kupcima osigurati mogućnost usporedbe cijena.

Svaki trgovac morat će, uz trenutnu maloprodajnu cijenu jasno naznačiti i prethodnu maloprodajnu cijenu proizvoda iz određenog razdoblja ili na točno određeni dan. Time će se omogućiti lakše praćenje promjene cijena i transparentno informiranje potrošača.

Zakonom koji stupa na snagu prvog dana od objave u Narodnim novinama, propisuje se i ograničenje cijena ključnih proizvoda i usluga, kao i jasno označavanje proizvoda s ograničenom cijenom.

To znači da trgovac mora istaknuti vizualne oznake na proizvodima čije je cijena regulirana, a u prodavaonicama s preko 400 metara četvornih osigurati posebne prodajne prostore za te proizvode.

Trgovcima koji neće poštovati propise o objavi, isticanju i oglašavanju cijena, koji se neće pridržavati ograničenih cijena proizvoda ili koji ne prijave važeći cjenik i tarife na svojim mrežnim stranicama prijete kazne od 3000 do 30.000 eura, a zakon predviđa i oduzimanje imovinske koristi ostvarene prekršajem.

Tri zaključka koje je predložio Klub Možemo! nisu prošla, da se uvede porez na uvećanu dobit bankarskog sektora i drugih sektora koji su ostvarili uvećanu dobit za vrijeme inflacije odnosno ekstraprofit, da Vlada donese plan uvođenja sustava zelene javne nabave po uzoru na Zagreb i da zatraži od Porezne uprave izvješće o nadzoru transfernih cijena u sektoru trgovine, financijskih i telekomunikacijskih usluga i dostavi Saboru.

Glasanju o zakonu o iznimnim mjerama kontrole cijena prethodila je žustra rasprava zastupnika o jednokratnim naknadama za novorođeno dijete za posvojitelje, temi koju je otvorio Mostov Ante Kujundžić.

Sabor: Od 1. ožujka udvostručuje se jednokratna naknada za novorođeno dijete

Hrvatski sabor u petak je jednoglasno izmijenio Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama pa se od 1. ožujka udvostručuje jednokratna naknada za novorođeno dijete, povećava limit naknade za roditeljski dopust na 3000 eura, te produžuje očinski dopust.

Iznos jednokratne naknade za novorođeno dijete od 1. ožujka udvostručuje se s 309 na 618 eura, a limit naknade roditeljskog dopusta u trajanju šest mjeseci za jedno ili dvoje djece ako ga koristi jedan roditelj ili osam mjeseci ako ga koriste oba, povećava se s 995 na 3000 eura neto do prve godine djetetova života.

To znači da će roditelji tijekom cijelog dopusta primati punu plaću ako se radi o plaći do 3000 eura. U preostalom vremenskom dijelu roditeljskog dopusta, koji se odnosi na roditelje blizanaca, troje ili više djece, od prve do treće godine djetetova života limit se diže s dosadašnjih 551 na 803 eura.

Naknada za roditeljski dopust za roditelje koji rade na pola radnog vremena do prve godine djetetova života povećava se s 485 na 971 euro, a za one od prve do treće godine djetetova života za blizance, treće i svako sljedeće dijete na 600 eura.

Povećava se i naknada za roditeljski dopust radi pojačane njege djeteta do treće godine života za pola radnog vremena s 552 na 701 euro, roditeljima djece s težim smetnjama u razvoju do osme godine djetetova života na 803, a za zaposlene i samozaposlene roditelje na minimalnoj plaći s 309 na 701 euro za puno radno vrijeme, odnosno na 503 eura za nepuno radno vrijeme.

Također, produžuje se trajanje očinskog dopusta s 10 na 20 dana za jedno rođeno dijete, odnosno s 15 na 30 dana za blizance ili više istovremeno rođene djece.

Sabor: Od 1. ožujka povećanje plaća pravosudnih dužnosnika

Hrvatski sabor je u petak izmijenio Zakon o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika kojim se osnovica za obračun njihove bruto plaće povećava od 1. ožujka za 20 posto i izjednačuje s osnovicom u državnim i javnim službama.

Dosadašnja osnovica za izračun plaća pravosudnih dužnosnika povećava se sa 787,75 na 947,18 eura bruto, a osim povećanja osnovice, osiguravaju se i materijalna prava poput uskrsnice, regresa, božićnice, dara za djecu do 15. godine života te uvodi pravo na sistematski pregled.

Kao razloge povećanja Vlada navodi brojnosti provedenih pravosudnih reformi koje su rezultirale povećanjem radnog opterećenja pravosudnih dužnosnika, povećanje učinkovitosti pravosudnog sustava, potrebu daljnjeg smanjenja broja neriješenih predmeta, skraćenja trajanja sudskih postupaka, te potrebu usklađenja plaća s drugim kojima se one isplaćuju iz državnog proračuna.

Procijenjeni trošak za devet mjeseci ove godine iznosi 25 milijuna eura, za 2026. godinu 37,3 milijuna, a za 2027. godinu 37,5 milijuna eura.

Sabor je jednoglasno izglasao i izmjene Zakona o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja. Njima će umirovljeni voditelji radilišta koji su neposredno obavljali poslove rukovođenja radilištima razminiranja, kao i pomoćni djelatnici na poslovima razminiranja ubuduće ostvarivati mirovinu po povoljnijim uvjetima - na istovjetan način kako je to omogućeno pirotehničarima.

Predložene izmjene obuhvatit će ukupno 55 umirovljenika koji su obavljali poslove u razminiranju, a kojima će mirovine rasti za oko 60 eura, sa sadašnjih prosječno 843 eura