'Ko o čemu: Hrvati u 2018. najviše o susjedima

Brojne trzavice Pantovčaka i Banskih dvora, od posjeta predsjednika Srbije na početku do Marakeškog sporazuma na kraju 2018., obilježile su vanjskopolitičku godinu u kojoj je Hrvatska rutinski odradila predsjedanje Vijećem Europe i Srednjoeuropskom inicijativom a "nogometnom diplomacijom" u crveno-bijelim dresovima, nekome više ili manje simpatičnom, postala prepoznatljiva širom svijeta. 

Hrvatska je u ovoj godini napunila pet godina članstva u Europskoj uniji i nastavila raditi na približavanju eurozoni, šengenskom prostoru i Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD),  što je vlada proglasila prioritetima za 2018.  

Zbog složenih odnosa sa susjedima uspjeh je bio relativan. Žestoka retorika sa Slovenijom ublažena je, ali blokadu hrvatskog pristupa OECD-u Ljubljana nije uklonila.  

Ljubljana također kaže kako hrvatski pristup Schengenu ne ovisi o njoj nego o evaluacijskom odboru, ali tek će se vidjeti hoće li Slovenija upaliti crveno svjetlo, zbog inzistiranja na implementaciji arbitražne presude o granici, kada pristup Hrvatske šengenskoj zoni bude na dnevnom redu, piše Hina.  

Mađarska, pak, više ne blokira ulazak u OECD pa je stoga jedino pitanje koje opterećuje odnose između dviju zemalja, kako su to nedavno Zagrebu kazali premijeri Andrej Plenković i Viktor Orban, problem upravljanja Inom u kojoj je jedan od suvlasnika mađarski Mol.  

U prvoj polovici godine vanjskopolitičkim sadržajem godine dominirao je posjet srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i odnosi sa Srbijom, dok je u drugom polugodištu na dnevnom redu bila Bosna i Hercegovina, pokušaji da se u BiH utječe na izmjene izbornog zakona i izbor Željka Komšića u Predsjedništvo BiH.  

Premijer Plenković bio je ove godine u važnom posjetu Kini, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nastavila je promovirati Inicijativu triju mora koju je uz Vučićev posjet izdvojila kao najvažnije ovogodišnje vanjskopolitičke teme. 

U zemlji su se lomila koplja oko Marakeške deklaracije i Istanbulske konvencije, a predsjednik vlade novinarima je rekao da se upravo na ta dva primjera vidjelo da Hrvatska vodi odgovornu politiku, "ne popušta političkim pristicima, ne popušta histeriji, plašenju, dezavuiranju."  

"Obje su teme izazvale veliki interes, ali smo obje proveli na način koji smo htjeli, uvjereni da radimo dobro", rekao je.  

Godina je završila s još uvijek neriješenim problemom oko kupovine američkih aviona F-16 Barak od Izraela, koju je zakočila američka administracija.