Hrvatska traži od Crne Gore da riješe 10-ak spornih stvari - od imovine, do ratnih zločina

Hrvatska je Crnoj Gori prije petnaestak dana uputila non-paper (neformalni diplomatski dokument) kojim je zatražila rješavanje nekoliko otvorenih pitanja koji narušavaju međusobne odnose dviju država, objavile su u četvrtak podgoričke Vijesti pozivajući se na neslužbene diplomatske izvore.

Prema informacijama tog lista koji se poziva na izvore iz crnogorske vlade i na diplomatske izvore, u hrvatskom non-paperu se u desetak točaka navedi da dvije države trebaju riješiti pitanja vlasništva nad školskim brodom "Jadran", međusobnog razgraničenja, procesuiranja ratnih zločina, pronalaska nestalih osoba te pitanje imena gradskog bazena u Kotoru koji je nazvan po bivšem vaterpolisti Zoranu Gopčeviću, za kojeg Hrvatska tvrdi da je bio čuvar u logoru "Morinj".

Sugovornik "Vijesti" iz crnogorske vlade kaže da je Hrvatska u dokumentu napisala da podržava put Crne Gore prema Europskoj uniji (EU) i da ustraje na "dobrosusjedskim odnosima", prenosi Hina.

Izvor tog lista tvrdi da je crnogorsko ministarstvo vanjskih poslova tijekom ovaj tjedan odgovorilo, također u formi non-papera, da je Crna Gora, između ostaloga, predložila formiranje radne grupe kako bi se nastavili razgovori o razgraničenju, a da je pitanje o imenu bazena u Kotoru odgovorila je da je to pitanje lokalnih vlasti.

Posebna savjetnica hrvatskog ministra vanjskih poslova Vanda Babić Galić kazala je "Vijestima" da ne može ni potvrditi ni demantirati non-paper.

Non-paper iz Zagreba je stigao uoči potencijalnog "zelenog svjetla" iz EU-a Crnoj Gori da zatvori do kraja godine četiri pregovaračka poglavlja, što bi Hrvatska mogla blokirati, pišu Vijesti.

Podgorica pregovara s EU-om od lipnja 2012. godine i od tada je otvorila sva 33 poglavlja, a privremeno zatvorila tri.

Na pitanje plaše li se hrvatske blokade, glavni crnogorski pregovarač s EU-om Predrag Zenović rekao je nedavno da mora postojati intenzivan dijalog Podgorice i Zagreba.

"Ne bih tu riječ upotrijebio. Mi godinama imamo dobre odnose s Hrvatskom. Oni jesu vidno narušeni u ovim mjesecima unazad, na tome treba raditi i mislim da je dijalog način da dođemo do dogovora. Mora postojati intenzivan dijalog između Podgorice i Zagreba. Siguran sam da MVP i kabinet premijera imaju svoj pristup rješavanju ovog problema", rekao je Zenović.

"Zahlađenje" odnosa između Crne Gore i Hrvatske počelo je prošle zime nakon što je hrvatski ministar obrane Ivan Anušić tijekom posjeta Crnoj Gori otkazao susret s crnogorskim kolegom Draganom Krapovićem zbog, kako je objasnio, Krapovićevih stavova o brodu "Jadranu" i spomen-ploči na nekadašnjem logoru Morinj.

Dodatno zaoštravanje odnosa uslijedilo je krajem lipnja, kad je crnogorski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i u logorima Dahauu i Mauthausenu.

Hrvatska je burno reagirala na donošenje tog dokumenta, poručivši da žali što je Crna Gora odlučila zanemariti pozive da "ne politizira žrtve Jasenovca".

Tada je iz hrvatskog MVP-a Crna Gora upozorena da usvajanje ove rezolucije može ugroziti crnogorski put u EU.

Nakon toga je Zagreb je proglasio nepoželjnima predsjednika crnogorskog parlamenta i čelnika prosrpske desnice Andriju Mandića, potpredsjednika crnogorske vlade Aleksu Bečića i prosrpskog zastupnika Milana Kneževića zbog "sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa s Republikom Hrvatskom i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe", aludirajući time na odluku da se usvoji rezolucija u Jasenovcu, podsjeća Hina.