Hrvatska proslavlja Dan državnosti

Hrvatska u utorak slavi Dan državnosti, 28. obljetnicu od proglašenja državne neovisnosti i suverenosti, u spomen na 25. lipnja 1991. godine kada je Hrvatski sabor donio povijesnu odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih republika tadašnje SFRJ. 

Povijesnoj odluci Hrvatskoga sabora o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika prethodila je takva odluka građana Republike Hrvatske iskazana na referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine. 

Do 2001. godine Dan državnosti se obilježavao 30. svibnja u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine, a od 2001. godine slavi se 25. lipnja na dan kada je Hrvatski sabor 1991. donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske. 

Sljedeće godine Dan državnosti bi se ponovno mogao obilježavati 30. svibnja, kako se slavio prvih deset godina od uspostave višestranačkog Sabora. Tu mogućnost najavio je premijer Andrej Plenković tumačeći kako je taj dan više prihvaćen i omiljen među hrvatskim građanima. 

Da se Hrvatska proglašava samostalnom i suverenom državom objavio je 25. lipnja 1991. prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u govoru koji su putem radija i televizije pratili milijuni građana. 

 "S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašuje samostalnom i suverenom državom, te pozivamo sve vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda, čin slobode kojim još jedan narod hoće postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta", istaknuo je. 

 Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom je deklaracijom utvrđen tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. godine. Istekom moratorija 8. listopada 1991.godine Republika Hrvatska raskida državno-pravne sveze sa ostalim republikama i postaje slobodna, samostalna i neovisna država. 

 Hrvatska je u vrijeme donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, a još od kolovoza 1990. godine, bila izložena oružanoj agresiji srpskih ekstremista i JNA. Četvrtina hrvatskog državnog teritorija bila je pod okupacijom, pa je hrvatski narod ustao u obranu domovine koja je pretrpjela teška razaranja i brojne ljudske žrtve. 

 Najveći dio okupiranoga područja oslobođen je 1995. godine vojno-redarstvenim akcijama "Bljesak" i "Oluja", a preostalo okupirano područje u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu mirno je reintegrirano u ustavno-pravni poredak Hrvatske 1998. godine. 

 Od 1. travnja 2009. godine Hrvatska je punopravna članica NATO-saveza, a članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine. 

 Povodom Dana državnosti kardinal Josip Bozanić služit će Svetu misu za Domovinu u crkvi Sv. Marka, a hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović organizirat će svečani prijam u Uredu predsjednice na Pantovčaku, javila je Hina.