Holodomor priznat kao genocid!

Europski parlament usvojio rezoluciju kojom se ukrajinski Holodomor, masovna glad 1932. i 1933. priznaje kao genocid.

Holodomor, poznat i kao Gladomor umjetno je stvorena glad koja je obuhvatila stanovništvo sovjetske Ukrajine, sjevernog Kavkaza te područje oko donjeg toka rijeke Volge između 1932. – 1933. godine.

Područja pogođena glađu bila su u većini naseljena ukrajinskim seljaštvom koje je pružalo otpor novoj sovjetskoj ekonomskoj politici odnosno nerazmjernom kolektivnom oduzimanju privatno stečenih dobara zbog čega je Holodomor 2003. godine po prvi puta javno u Ukrajini proglašen genocidom sovjetsko-komunističke vlasti protiv ukrajinske nacije.

U studenom 1932. sovjetski vođa Josif Visarionovič Staljin, podrijetlom Gruzijac i s pravim imenom Džugašvili, pokrenuo je politiku prisilne kolektivizacije. Seljacima je ljetina bila oduzimana kako bi ih se primoralo da se odreknu zemlje i uđu u kolhoze, a najviše je stradala žitom najbogatija Ukrajina u kojoj se nastojala otupiti svaka težnja za neovisnošću od Sovjetskog Saveza.

Jedna od najvećih tragedija

Tijekom Velike Staljinove gladi (holodomor, gladomor) procjenjuje se da je umrlo između 4,5 i 10 milijuna ljudi, jer točan broj nije utvrđen.

"Velika glad 1932/33 Holodomor je jedna od najvećih tragedija 20. stoljeća kada je umro veliki broj Ukrajinaca i ostalih ljudi u Sovjetskom Savezu (SSSR)", rekla je Stella Kyriakides, povjerenica Europske komisije (EK) za zdravlje i sigurnost hrane.

Devedeset godina nakon holodomora, istaknula je Kyriakides, "Rusija ponovo koristi hranu kao oružje u brutalnom ratu protiv Ukrajine, uništava poljoprivrednu proizvodnju Ukrajine, minira polja i blokira luke".

Podsjetila je da EU pokreće novu inicijativu "Žito za Ukrajinu" koja pokazuje "našu zajedničku solidarnost u globalnim nastojanjima u borbi protiv gladi do koje je došlo zbog ruskog rata".

"Naši solidarni koridori su i dalje nužni za uvoz i izvoz i prihode u Ukrajini i njihovom gospodarstvu .Mi podržavamo UN-ov dogovor o žitu na Crnom moru. Više od 30 milijuna tona žitarica i druge hrane će se na taj način izvesti", rekla je povjerenica.

U obraćanju eurozastupnicima je rekla da je "Europska unija izgrađena na pepelu rata i iskustva totalitarizma, ali da su te tragedije oblikovale i pokretale izuzetna postignuća ujedinjene Europe unazad 60 godina".

Okrutne metode

Poručila je da je jedan od ciljeva EU-a da Ukrajina dobije rat, ali da dobije i mir i postane moderna demokratska država.

Ova rezolucija je, tužno sjećanje na Holodomor, rekla je Kyriakides i dodala da nevine žrtve ne smiju ostati zaboravljene te da moramo spriječiti da do takvih tragedija ponovo dođe.

"EU će nastaviti djelovati kako bi spriječila da se glad koristi kao oružje. Moramo se boriti i protiv ruskih laži da je EU odgovoran za porast cijena hrane", rekla je predstavnica Komisije.

U rezoluciji se ističe da se sovjetski režim koristio sličnim okrutnim metodama i u ostalim dijelovima Sovjetskog Saveza, posebno u Kazahstanu, Bjelarusiji, sjevernom Kavkazu i drugdje.

Također se navodi da je sovjetski režim namjerno zapljenjivao žetvu i zatvarao granice kako bi spriječio Ukrajince pobjegnu od gladi i da je SSSR 1932. i 1933. izvozio žitarice s državnog teritorija Ukrajine dok su tamo ljudi umirali od gladi.

Hrvatska eurozastupnica Željana Zovko, čiji je klub zastupnika EPP inicirao rezoluciju, je kazala da je "ova rezolucija podsjećanje na veliku tragediju koju Rusija ponovo provodi izgladnjivanjem i smrzavanjem ukrajinskog stanovništva".

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je u srijedu pozvao eurozastupnike da u četvrtak u što većem broju podrže rezoluciju koja holodomor proglašava genocidom.

Europski parlament se bavio istim pitanjem 2008. kada je u listopadu te godine donesena rezolucija kojom je veliku glad s početka 30. godina prošlog stoljeća proglasio zločinom protiv čovječnosti, ali ne i genocidom.

Nakon Staljinove smrti njegov nasljednik Nikita Hruščov osudio ga je za zločine koje je učinio protiv Partije (Velika čistka 1930-ih), ali Partija je priznala zločine holodomora tek za vrijeme Gorbačova krajem 1980-ih, pred sam raspad SSSR-a.

Zločini Belgije i Japana

Tijekom rasprave neki su zastupnici postavili pitanje zašto se ne preispitaju i osude ostala zlodjela poput zločina Belgije u Kongu te zločini koje je počinio Japan.

Njemački zastupnik Martin Schirdewan iz Ljevice (Die Linke) je osudio strašan zločin protiv čovječnosti tijekom Staljinove kolektivizacije i podsjetio da su brojne nacionalnosti tada prošle veliku patnju.

"Gladomor je jedan od najstrašnijih zločina staljinizma tijekom kojih je stradalo četiri milijuna ljudi u Ukrajini, ali i na sjevernom Kavkazu, južnom Uralu, Sibiru, Kazahstanu. Taj zločin je proizašao iz političke odluke tadašnjeg sovjetskog vodstva. Staljin je promicao industrijalizaciju i kolektivizaciju poljoprivrede prisilom vlastitog naroda i to je strašan zločin protiv čovječnosti bez svake sumnje. Pomor glađu milijuna ljudi. Staljinov zločin nad vlastitim narodom, naročito Ukrajincima, ", rekao je Schirdewan.

Lefteris Nikolaou Alavanos, grčki zastupnik iz redova nezavisnih i član grčke Komunističke stranke, je rekao da se zaboravlja da je u SSSR-u tada također vladala suša, tifus i kuga.

Glad u Ukrajini i ostalim dijelovima SSSR-a nisu negirali samo sovjetski mediji. Walter Duranty, dopisnik New York Timesa iz Moskve od 1922. do 1936. je u svojim tekstovima hvalio Staljina i njegovu prvu petoljetku, a optužbe za izgladnjivanje stanovništva svalio na antikomunističku propagandu. Za taj je članak osvojio Pulitzerovu nagradu 1934. godine.