Hoće li Turska postati nova Italija?

U Turskoj je službeno još uvijek relativno malo zaraženih i umrlih od koronavirusa. No u toj zemlji se malo testira, a broj zaraženih raste tako brzo kao u SAD-u. Vlasti očito ljude ne informiraju pravovremeno i točno.

Popis iz službenog registra umrlih grada Istanbula je kružio nekoliko sati društvenim mrežama i medijima na Internetu prije nego što je pristup blokiran. Na tom spisku su bili navedeni smrtni slučajevi od dana ranije - zajedno s imenima umrlih, datumom rođenja i uzrokom smrti od ukupno 255 osoba. COVID-19 je 20 puta naveden kao uzrok smrti.

Turski ministar zdravstva je bio primoran objasniti što se dogodilo, jer je istog dana, 28. ožujka, njegovo ministarstvo objavilo tek 16 smrtnih slučajeva od posljedica infekcije koronavirusom – u čitavoj Turskoj. Prvo objašnjenje ministra je glasilo da je, izgleda, još četvero ljudi umrlo nakon što je on objavio brojke. Bilo je potrebno da prođe dan i pol dok istanbulska uprava grobljima nije priznala grešku s njihove strane. Ministar je u pravu, moglo se čuti iz te uprave.

Sumnja i nepovjerenje u informacije vlasti, međutim, ostaju. Sumnjičav je i zamjenik turske liječničke komore Ali Cerkezoglu. On kaže da „brojkama moramo vjerovati, ali ih ne moramo prihvatiti, moramo ih preispitati. Jer ako odgovorni u jednoj zemlji ne provode dovoljno testova, onda se mora diskutirati o tome jesu li to stvarni brojevi u ovoj zemlji."

Mislili da virus neće pogoditi Tursku

Cerkezoglu se dotiče senzibilne teme. Relativno mali broj zaraženih bi mogao imati veze s malim brojem provedenih testiranja, kaže on. Od izbijanja epidemije COVID-19 do proteklog vikenda je u Turskoj testirano manje od 50.000 ljudi – toliko se Njemačkoj testira samo u jednom danu. Neki stručnjaci polaze od toga da je broj nepoznatih slučajeva u Turskoj 50 puta veći. Ali čak ni na službene brojke vlada nije bila dovoljno pripremljena, kaže Ömer Faruk Gergerlioglu, liječnik i parlamentarni zastupnik oporbenog HDP-a.

„Ministarstva su se pravili kao da virus neće pogoditi Tursku. Ali Turska je zemlja koja ima intenzivni trgovinski i putnički promet s Kinom. A kad je virus bio došao do Irana, bilo je jasno da će doći i u Tursku", ističe Gergerlioglu.

U međuvremenu su škole, sveučilišta i većina trgovina zatvoreni. Ljude se poziva da ne napuštaju svoje kuće i stanove. Svi inozemni letovi su otkazani. Putovanja unutar zemlje su moguća samo uz odobrenje. Vlasti su u karantenu stavile oko 40 općina. To je, međutim, jedina informacija o tome koje su regije posebno pogođene. Aliju Cerkezoglu iz liječničke komore to nije dovoljno.

 „Želimo da se javnost transparentno informira. Ne samo novim brojkama svaku večer o tome koliko ih je umrlo, koliko je stacionirano. Mora se navesti više detalja, pri čemu se imena pacijenata svakako trebaju držati u tajnosti. Turska ima problem s transparentnošću. Kad je korona u pitanju, ali i kad je svaka druga tema u pitanju", kritizira ovaj liječnik.

Njegov kolega i političar Gergerlioglu upozorava na još jedna mogući problem: situaciju u zatvorima. Navodi da je opasnost od zaraze u pretrpanim zatvorima velika. Ministar pravosuđa Abdulhamit Gül, međutim, smiruje: „Ukoliko dođe do zdravstvenih problema, zatvorenici će se odmah transportirati u bolnice. Tek nakon ozdravljenja će ih se vratiti u zatvore. Nakon toga će ih se 14 dana izolirati dok se ponovno ne vrate u svoje ćelije."

Mnogi zbog svog mišljenja u zatvoru

Vlada ipak planira provesti izmjene Kaznenog zakona koje bi omogućile da oko 300.000 zatvorenika bude pušteno na slobodu. Udruženja žena strahuju da bi od toga mogli profitirati i počinitelji seksualnih delikata. Vlada umiruje navodeći da je prijedlog zakona još u fazi glasovanja, ali da će ubojice i osuđenici zbog seksualnih zločina i terorizma ostati iza rešetaka.

Odvjetnik i novinar Gökcer Tahincioglu strahuje da bi vlada mogla koristiti korona-krizu kako bi na slobodu pustila one koji su joj bliski, a omražene kritičare i dalje izložila korona-opasnosti u zatvorima, primjerice navodne teroriste.

„Kod tih ljudi govorimo uglavnom o osobama koje nisu sudjelovale u oružanim akcijama niti imaju izravne veze s terorističkim organizacijama", objašnjava ovaj novinar i dodaje da su mnogi završili u zatvoru zbog svoga mišljenja, „primjerice mnogi pisci, novinari i političari".

Među njima su i liječnici i drugo medicinsko osoblje – ljudi koji će Turskoj u narednim tjednima najvjerojatnije više biti potrebni nego ikad ranije, prenosi Deutsche Welle.