Granica Armenije i Azerbejdžana ponovno u fokusu: Raste strah od rata

Mještani armenskog sela Khnatsakh već danima žive u strahu zbog učestale noćne pucnjave s položaja azerbejdžanskih snaga, koje se nalaze svega nekoliko kilometara od njihovih kuća. Iako ozlijeđenih za sada nema, meci redovito pogađaju stambene objekte, piše Reuters.

"Vrlo je napeto, jer kod kuće imamo djecu i starije osobe", izjavio je 66-godišnji umirovljeni mehaničar Karo Andranyan. Nedaleko od njegova doma, na uzvisini, vijori azerbejdžanska zastava – podsjetnik na blizinu suparnika.

Azerbejdžan opovrgava optužbe o prekograničnoj pucnjavi i tvrdi da upravo armenske snage krše primirje. Službeni podaci navode da u incidentima nije bilo poginulih od prošle godine, no selo se polako prazni jer stanovništvo strahuje od ponovnog izbijanja sukoba.

Granica između Armenije i Azerbejdžana, zatvorena od početka 1990-ih, dugačka je tisuću kilometara i teško militarizirana. Regija je u posljednjih 40 godina zahvaćena s dva velika rata, a najnoviji sukobi kulminirali su 2023. godine, kada je Azerbejdžan ponovno preuzeo punu kontrolu nad Nagorno-Karabahom, što je izazvalo masovno iseljavanje više od 100.000 etničkih Armenaca.

Iako su obje strane u ožujku 2024. najavile nacrt mirovnog sporazuma koji bi mogao biti potpisan do 2026., situacija na terenu ostaje napeta. Predviđeno je razgraničenje i ustavne promjene u Armeniji, no porast prijavljenih kršenja primirja nakon tog dogovora nagovješćuje mogući zastoj u mirovnom procesu.

SAD je nedavno upozorio na "stvarnu prijetnju" novog rata. Američki državni tajnik Marco Rubio pozvao je Azerbejdžan da odustane od svake namjere vojne invazije. S druge strane, predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev optužuje Armeniju za "fašističku prijetnju".

Premijer Armenije Nikol Pašinjan i dalje uvjerava javnost da do rata neće doći "unatoč provokacijama". Najveći broj incidenata bilježi se u pokrajini Sjuniks, koja razdvaja glavni dio Azerbejdžana od azerbejdžanske enklave Nahčivan te predstavlja ključnu rutu prema Iranu.

Azerbejdžan već godinama zahtijeva koridor kroz Sjuniks, formalno na armenskom teritoriju, ali pod posebnim režimom kontrole. Iako do sada nije podnio službeni teritorijalni zahtjev, neki azerbejdžanski dužnosnici sugerirali su da je južna Armenija "povijesno njihova zemlja".