Građani Europske unije biraju svoje eurozastupnike

Nešto manje od 360 milijuna građana Europske unije će u svojim zemljama od 6. do 9. lipnja moći da bira 720 zastupnika novog petogodišnjeg saziva Europskog parlamenta.

Glasanje će danas otvoriti Nizozemci, sljedećeg dana biraju Irci, 8. juna Letonci, Maltežani i Slovaci, a u svim ostalim članicama birači će na birališta moći da izađu u nedjelju, 9. lipnja, prenosi BHRT.

Iako se službeno održavaju u ta četiri dana, Estonci su već glasali 3. lipnja. Česi i Italijani će moći da glasati u dva dana.

Minimalno aktivno i pasivno biračko pravo utvrđeno je nacionalnim zakonima, i ono je u većini članica isto kao i granica punoljetnosti - 18 godina.

Izuzetak su Belgija, Njemačka, Malta i Austrija, gdje će ove godine moći da glasaju stariji od 16 godina, a u Grčkoj stariji od 17 godina.

Glasanje je zakonska obveza u Belgiji, Bugarskoj, Luksemburgu i Grčkoj i ko ne ispuni tu obvezu može biti novčano kažnjen.

Pravo da budu birani za europoslanike takođe u više od polovine članica EU imaju stariji od 18 godina, s izuzetkom šest zemalja u kojima je starosni prag 21 godina, u Rumuniji je 23, a u Grčkoj i Italiji 25 godina.

Broj zastupnika koji se biraju u pojedinim članicama EU ovisi od broja birača, pa se tako najviše zastupnika, 96, bira u Njemačkoj koja ima oko 65 milijuna birača.

Francuzi biraju 81 zastupnika, Italija će imati 76 zastupnika, Španjolska 61, Slovenija i Letonija po devet, Estonija sedam, a najmanje, po šest zastupnika, imaće Malta, Kipar i Luksemburg.

Bez obzira na to, europoslanici u ovisnosti od veličine zemlje iz koje dolaze ne predstavljaju isti broj građana, pa tako zastupnik iz Njemačke zastupa oko 875.000 ljudi, a onaj sa Malte približno 100.000.

U novom sazivu biće 720 zastupnika, što je 15 zastupnika više nego u odlazećem parlamentu.

Najviše zastupnika birano je na izborima 2019. godine, 751, što je ujedno i gornja granica propisana temeljnim ugovorima EU. Taj broj se zatim smanjio zbog Brexsita, odnosno odlaska Velike Britanije iz Unije i odlaska britanskih zastupnika iz EP.

Izborni prag je takođe definiran nacionalnim zakonodavstvima. Nikakav izborni prag nema 13 zemalja, među kojima su i Njemačka, Španjolska i Belgija.

U pet članica prag se kreće od 1,8 posto do 4 posto, a u devet zemalja, među kojima su i Francuska, Poljska, Mađarska i Rumunija, isti je kao na nacionalnim izborima i iznosi 5 posto.

Bez obzira kojeg dana stanovnici neke države EU izlaze na birališta, nacionalne izborne komisije će službene rezultate moći da priopće tek kada 9. lipnja budu zatvorena posljednja birališta u svim članicama EU.