Grabar Kitarović i Plenković kandidati za predsjednika Europske komisije

Europski socijalisti i liberali snažno se protive kandidaturi njemačkog demokršćanina Manfreda Webera za predsjednika Europske komisije, ali pristaju da to mjesto pripadne Europskoj pučkoj stranci, koja sada traži nove kandidate, a među tim nedeklariranim kandidatima spominje se dvoje najviših hrvatskih dužnosnika Kolinda Grabar Kitarović i Andrej Plenković, piše belgijski dnevni list Le Soir.

Le Soir, koji važi za ugledan i ozbiljan list, piše pozivajući se na neimenovane izvore da EPP traži novog kandidata koji bi mogao dobiti širu podršku.

List dodaje da bi Michel Barnier bio kandidat koji bi mogao dobiti podršku za predsjednika Europske komisije, "ali da nijedan izvor nije spomenuo njegovo ime".

Pročitajte još

Željana Zovko ušla u Europski parlament

"S druge strane, pojavilo se jedno ime: ime hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović", navodi list.

Šefica države od 2015., sa solidnim ministarskim iskustvom bila je pomoćnica glavnog tajnika NATO-a. Oko nje je veći konsenzus nego oko premijera Plenkovića, koji se također spominje, ali ona ima nešto izraženiji nacionalistički profil", navodi list.

Za Plenkovića list navodi da je "cijenjen među svojim kolegama".

"Ali njega su šefovi država ili vlada iz EPP-a izabrali da ih predstavlja u tripartitnim pregovorima premijera o imenovanju čelnika, što je znak povjerenja. Mogao bi biti korisno i konsenzualno rješenje", navodi list.

U slučaju da EPP dobije mjesto predsjednika Komisije, mjesto predsjednka Europskog vijeća pripalo bi liberalima, koji su se udružili sa zastupnicima izabranim na listi francuskog predsjednika Emmnuela Macrona, navodi Le Soir i dodaje da bi to mogao postati Charles Michel, vršitelj dužnosti belgijskog premijera. Socijalistima bi onda pripalo mjesto predsjednika Europskog parlamenta, koje bi onda na polovici mandata prepustili zelenima, zatim mjesto visokog predsjednika za vanjsku i sigurnosnu politiku koji je ujedno i potpredsjednik Komisije te jedan važan ekonomski resor u Komisiji, piše Le Soir.

List dodaje da je riječ o vrlo nesigurnom scenariju, koji i sitnica može poremetiti.

Iako nije jako izgledno da bi netko od Hrvata mogao dobiti mjesto predsjednika Komisije, činjenica da se spominju čak dvoje hrvatskih kandidata može se protumačiti i kao izraz povjerenja u najnoviju članicu EU-a.

Čelnici 28 zemalja Europske unije, koji se u četvrtak okupljaju na dvodnevnom summitu, raspravljat će o imenovanjima novih čelnika europskih institucija tijekom radne večere.

Europsko vijeće, najviše političko tijelo koje čine šefovi država ili vlada zemalja članica EU-a, po Lisabonskom ugovoru predlaže predsjednika Europske komisije, a Europski parlament ga potvrđuje. U Europskom vijeću potrebna je kvalificirana većina, a u Parlamentu nadpolovična.

Nakon europskih izbora europski pučani i socijaldemokrati ostali i dalje najjače stranke u Europskom parlamentu, ali više nemaju većinu i moraju ići u koaliciju s drugim proeuropskim strankama, liberalima i zelenim.

Europska pučka stranka trenutačno drži tri od četiri najviše pozicije - iz njezinih redova su predsjednik Komisije, Europskog vijeć i Parlamenta, dok je mjesto visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku pripalo socijaldemokratima.

Sada se, međutim, situacija promijenila i Europska pučka stranka, relativno najveća u Europskom parlamentu, traži za sebe samo mjesto predsjednika Europske komisije, dok je ostale pozicije spremna prepustiti drugim strankama.

Najprije treba postići dogovor oko imena novog predsjednika Komisije, ali s obzirom na to da se pri izboru novih čelnika mora voditi računa o političkoj, zemljopisnoj, demografskoj i spolnoj ravnoteži, odluka se mora donijeti u paketu koji osim predsjednika Komsije, uključuje predsjednika Europskog vijeća, predsjednika Parlamenta, visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku koji je ujedno i potpredsjednik Komisije te predsjednika Europske središnje banke.

Kandidat europskih pučana za predsjednika Komisije je njemački demokršćanin Manfred se Weber, vodeći kandidat socijalista je Nizozemac Frans Timmermans, a liberalna skupina, koja je prije nekoliko dana promijenila ime u "Obnovimo Europu" najčešće spominje Dankinju Margrethe Vestager kao svoju kandidatkinju.

Osim samih imenovanja u pitanju je i sam koncept "spitzenkandidata" po kojem europske političke stranke prije izbora za Europski parlament ističu svoje kandidate za predsjednika Komisija, a onda onaj kandidat koji uspije okupiti većinu u Europskom parlamentu postaje predsjednikom. Tom se konceptu najviše protivi francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Kako stvari za sada stoje, nijedan od deklariranih kandidata za predsjednika Komisije nema potrebnu većinu ni u Europskom vijeću ni u Europskom parlamentu.

Stoga se već sada spominje mogućnost sazivanja novog summita početkom srpnja kako bi se prije prve sjednice Europskog parlamenta postigao dogovor o raspodjeli čelnih mjesta.