Godinu dana Trumpa
Donald Trump inauguriran je za 47. predsjednika SAD-a 20. siječnja 2025. u zgradi Capitola, u zatvorenom prostoru zbog velike hladnoće, što se dogodilo prvi put nakon 40 godina.
Prva godina drugog mandata Donalda Trumpa, od inauguracije 20. siječnja 2025. do siječnja 2026., ostat će upamćena kao jedno od najturbulentnijih i najkontroverznijih razdoblja u modernoj američkoj povijesti, piše Hina u pregledu godine vladavine američkog predsjednika.
Trump je, uz podršku republikanske većine u Kongresu, donio rekordnih 225 izvršnih uredbi u prvoj godini, najviše od Franklina D. Roosevelta 1933., usmjeravajući politiku prema masovnim deportacijama, agresivnim carinama, ukidanju programa raznolikosti i radikalnim promjenama u vanjskoj politici.
Administracija je istovremeno suočena s više od 500 sudskih tužbi, masovnim prosvjedima, niskim rejtingom i optužbama za autoritarizam. Trumpovi pobornici istovremeno slave brz tijek promjena i pad ilegalnih prelazaka granice na povijesno niske razine.
Siječanj 2025.
Donald Trump inauguriran je za 47. predsjednika SAD-a 20. siječnja 2025. u zgradi Capitola, u zatvorenom prostoru zbog velike hladnoće, što se dogodilo prvi put nakon 40 godina.
"Danas ne slavimo samo pobjedu, nego povratak Amerike Amerikancima. Od ovog trenutka počinje zlatno doba. Svaki cent koji potrošimo bit će za vaše poslove i vašu djecu", rekao je.
U nastupnom govoru kazao je i da mu je poslanje da ponovno učini Ameriku velikom te odmah potpisao desetke izvršnih uredbi. Ukinuo je brojne Bidenove mjere, napustio pariški klimatski sporazum, zakonom definirao da postoje samo dva spola te pomilovao stotine osuđenika za napad na Kapitol 6. siječnja 2021.
Najavio je rezove u administraciji i nove carine svim državama svijeta, uključujući države EU-a i NATO-ove partnere. Najavio je kako želi da Grenland postane dio Sjedinjenih američkih država i službeno je promijenio naziv Meksičkog u Američki zaljev.
Osnovao je Odjel za učinkovitost vlade ( DOGE), na čijem je čelu milijarder Elon Musk, i najavio zamrzavanje zapošljavanja na saveznoj razini. Obustavio je američki program za prijem izbjeglica i zamrznuo svu inozemnu pomoć koju financira američka administracija.
Potpisao je i izvršnu uredbu kojom se ukida ustavno pravo na automatsko državljanstvo svima rođenima u SAD-u, što je brzo osporeno na sudu. Objavio je smjernice Službi za imigraciju i carinu (ICE) kojima se dopuštaju uhićenja imigranata u školama, bolnicama i na javnim okupljanjima.
Veljača 2025.
Administracija je intenzivirala imigracijsku politiku – ilegalni prelasci granice pali su za gotovo 90 posto prema službenim podacima.
Trump je uveo 25-postotne carine za Kanadu i Meksiko te se sastao s izraelskim premijerom Netanyahuom predlažući američko "vlasništvo" nad Gazom.
"Gaza bi mogla biti najljepše mjesto na svijetu. Imaju najbolju vodu, najbolju obalu. Da sam ja tamo gradio, to bi bila bliskoistočna rivijera. Trebali bi maknuti te ljude i izgraditi nešto nevjerojatno."
U Ovalnom uredu s J. D.-om Vanceom oštro je kritizirao i ponizio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, ali je i priznao da obećanje kako će u 24 sata završiti rat u Ukrajini ne može ispuniti.
Novinarima je usput rekao da bi "volio vidjeti Kanadu kao 51. američku državu".
Ožujak 2025.
Trump je proglasio engleski službenim jezikom SAD-a, pokrenuo stratešku rezervu kriptovaluta i aktivirao zakon iz 1798. za deportaciju članova bandi u salvadorske zatvore.
Zapovjedio je napade na Hute u Jemenu i uveo carine za zemlje koje kupuju venezuelsku naftu. Zatražio je potpuno prebacivanje proizvodnje čipova u SAD.
Održao je brojne mitinge i okupljanja u republikanskim bazama, na kojima je ponavljao uvrede na račun političkih protivnika. Diplomatske veze s tradicionalnim partnerima ostale su napete zbog njegova pristupa multilateralnim pitanjima i trgovinskim tarifama.
Travanj 2025.
Na tzv. Danu oslobođenja Trump je uveo 10-postotne globalne carine na uvoz (osim Kanade i Meksika), to je izazvalo burzovni pad i masovne prosvjede.
Potpisao je dogovor s Ukrajinom o stvaranju zajedničkog investicijskog fonda o rudarstvu rijetkih minerala kako bi se nadoknadili troškovi oružja koje je Amerika dala Ukrajini.
Prvih sto dana obilježio je govorom u Michiganu predstavljajući ih kao "povijesne".
Američki stručnjaci za međunarodne odnose izrazili su zabrinutost da su Trumpovi potezi oslabili globalni položaj SAD-a zbog povlačenja iz međunarodnih saveza i sporova oko teritorija.
Svibanj 2025.
Prema službenim podacima, američki prihod od carina dosegao je višegodišnje rekorde. Trumpova ekonomska retorika i porezna politika inzistira na povećanju carina kao instrumentu fiskalne politike, iako su se europski saveznici sve glasnije protivili tim mjerama.
Unutar SAD-a, republikanci su hvalili rast prihoda, dok su demokrati upozoravali na opterećenje potrošača i trgovinsku eskalaciju.
Rastuće carine postale su ključni element Trumpove trgovinske strategije, posebno prema Kini i Europskoj uniji.
Ukinuo je savezno financiranje Glasa Amerike te predložio ponovno otvaranje Alcatraza. Posjetio je Bliski istok (Saudijska Arabija, Katar, UAE) te potpisao velike ekonomske sporazume i ukinuo sankcije Siriji.
Ponovno je najavio pretenzije prema Grenlandu. "Danska je sjajna zemlja, ali Grenland je golem komad nekretnine koji nam treba iz strateških razloga. Ne isključujem ništa, pa ni vojnu silu, jer Kina i Rusija već gledaju tamo. Napravit ćemo dogovor, ili milom ili silom."
Lipanj 2025.
Američka vojska napala je u lipnju iranske nuklearne objekte. Istog mjeseca potpisan je trgovinski sporazum s Velikom Britanijom.
Trump se sukobio s Muskom oko proračunskog zakona i razišao se s njim, razmjestio Nacionalnu gardu u Los Angeles kako bi suzbio prosvjede zbog protuimigrantskih racija.
Kasnije je prisustvovao NATO-ovu samitu u Nizozemskoj, gdje su saveznici obećali pet posto BDP-a za obranu do 2035. kako je i zahtijevao.
Srpanj 2025.
Potpisao je "velik, lijep zakon" koji smanjuje poreze za korporacije i bogate te ukida ulaganja usmjerena na smanjenje upotrebe fosilnih goriva.
Ukinuto je financiranje USAID-a. Trump je najavio 60-dnevno primirje u Gazi.
Iseljavanje ilegalaca nastavlja se u punom obujmu. "Venezuela, Kongo, El Salvador... svi oni šalju svoje najgore ljude. Ispraznili su mentalne institucije i ludnice i istovarili ih kod nas. Mi smo kanta za smeće svijeta, ali od danas smeće ide van", rekao je.
Kolovoz 2025.
Razmjestio je Nacionalnu Gardu u Washingtonu zbog navodnog bezakonja u gradu. Potpisao je mirovni sporazum Armenije i Azerbajdžana, sastao se s Putinom na Aljasci te otpustio više dužnosnika s kojima je započeo novi mandat.
Rujan 2025.
Trump je na Općoj skupštini UN-a napao Europu zbog migracija, proglasio Antifu terorističkom organizacijom te razmjestio Nacionalnu gardu u Memphis i Portland.
Javno je pozvao državnu odvjetnicu Pam Bondi da optuži bivšeg direktora FBI-a Jamesa Comeyja, što je Ministarstvo pravosuđa učinilo pet dana kasnije.
Objavio je da je Izrael prihvatio američki plan za prekid vatre u Gazi i postavio se na čelo budućeg "Mirovnog vijeća", koje će nadzirati Pojas Gaze.
Listopad 2025.
Počeo je najduže zatvaranje vlade u povijesti zbog proračuna, a Trump je za to optuživao demokrate.
Zapovjedio je napade na venezuelske narkobrodove. "Svaki put kad pogodimo jedan taj brod iz Venezuele, spasimo 25.000 američkih života. To je rat. Ako donosite drogu, postat ćete meta naših raketa."
Započeo je i rušenje Istočnog krila Bijele kuće kako bi ondje napravio plesnu dvoranu.
Studeni 2025.
Okončan je "shutdown" vlade zakona, Trump najavljuje snižavanje cijena lijekova za mršavljenje i oprašta saudijskom princu za ubojstvo novinara Washington Posta Jamala Khashoggija. Proturječno nalazima američkih obavještajnih službi, tvrdi da saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman "nije znao ništa" o tome.
Potpisao je zakon za objavu Epsteinovih dosjea i sastao se s novim socijalističkim gradonačelnikom New Yorka, Zohranom Mamdanijem.
Prosinac 2025.
Prihvatio je mirovnu nagradu FIFA-e, vjerojatno izmišljenu za njega, proširio putne zabrane na 20 zemalja, proglasio fentanil "oružjem masovnog uništenja" te potpisao mirovni sporazum DR Kongo –Ruanda.
Godina je završila s dubokim podjelama, ekonomija je dobila stotine tisuća radnih mjesta, carine su donijele milijarde, ali uz nestabilnost tržišta i inflaciju.
Imigracija je strogo ograničena, a vanjska politika donijela je neka primirja, no uz optužbe za eskalaciju i nepredvidivost.
Siječanj 2026.
U ranim jutarnjim satima 3. siječnja 2026. američke snage provele su vojnu operaciju u Caracasu u kojoj su venezuelski predsjednik Nicolas Maduro i njegova supruga uhvaćeni i prebačeni u SAD da se suoče s federalnim optužbama za narkoterorizam, krijumčarenje kokaina i oružane prijestupe, na temelju optužnice iz 2020. godine.
Pregovori o međunarodnim pitanjima i globalnim savezima ostaju napeti kako Trumpova strategija usmjerena na unilateralizam i trgovinske pritiske utječe na geopolitičku pozornicu. Posebnu je napetost izazvala najava da će europskim zemljama koje podržavaju danski suverenitet nad Grenlandom uvesti carine.
Prva godina drugog Trumpova mandata obilježena je povratkom protekcionizma, agresivnim imigracijskim politikama, carinama koje su izazvale međunarodne sporove te pokušajima redefiniranja globalnih odnosa, uz intenzivne unutarnje političke borbe.
I lokalno i globalno Trump kao predsjednik ostaje polarizirajuća figura – jedinima je spasitelj, drugima prijetnja demokraciji.
