Fotografija švedskog bojnika Bondea: Još uvijek jedna od najtežih slika svih vremena

Still one of the hardest images of all time. pic.twitter.com/B4QJjhCOGZ

— Doc Strangelove (@DocStrangelove2) August 19, 2024

Švedski bojnik Erik Bonde zabilježen je na fotografiji koja nosi snažnu simboliku hrabrosti i izdržljivosti u teškim okolnostima. Snimljen 15. siječnja 1961. godine u Kongu, Bonde je prikazan neposredno nakon što je preživio zasjedu u kojoj je zadobio dvije prostrijelne rana.

Bojnik Bonde bio je dio švedske misije UN-a u Kongu tijekom Kongoanske krize. Vjerojatno su ga ustrijelili Baluba ratnici koji su u to vrijeme koristili mnogo starih pušaka/mušketa s punim cijevima (nisu tako moćne kao modernije puške). Nakon pružene prve pomoći vratio se u borbu protiv ''nevidljivog neprijatelja'' koji je na njih pucao iz džungle.

Tijekom krize u Kongu glavni tajnik UN-a bio je švedski diplomat Dag Hammarskjöld, koji je bio vrlo cijenjen kako u Švedskoj tako i u međunarodnoj zajednici (između ostalih često su ga hvalili JFK i Eisenhower). Stoga se Švedska posebno zainteresirala za sukob na čijem je okončanju Hammarskjöld tako neumorno radio.

Pročitajte još

VIDEO | Djevojka iz Međugorja ide volontirati u Afriku

Od 1960. do 1964. švedska vojska poslala je ukupno devet bataljuna u Kongo. U početnoj fazi krize, kada su bijelci u Kongu postali mete tijekom nereda, Dag Hammarskjöld ocijenio je da je važno da u zemlji postoje bijele UN-ove trupe.

Stoga je zatražio da Švedska i Irska pošalju po jedan bataljun, s skrivenim motivom da lakše zadobiju povjerenje bijelaca od vojnika iz afričkih država.

Prvi švedski bataljun stigao je u Kongo izravno iz Gaze 22. srpnja 1960. Prvih dana Šveđani su patrolirali u Leopoldvilleu i čuvali zračnu luku Kinshasa u gradu.

Šveđani su, kao i druge trupe UN-a, imali poteškoća u tome da spoznbaju tko su im doista prijatelji, a tko neprijatelji, a borbe u koje su se uključili nisu uvijek imale očigledan racionalan razlog.

U kolovozu su se Šveđani preselili u Elizabethville u Katangi, gdje su završili u svojoj prvoj borbenoj situaciji i pretrpjeli prvi gubitak dok su osiguravali transport zatvorenika željezničkom prugom.

Kriza u Kongu postala je daleko najozbiljniji međunarodni zadatak s kojim su se švedske oružane snage suočile tijekom Hladnog rata, a bilo je to prvi put u 140 godina da su švedske snage bile prisiljene na bitku. Tijekom godina u Kongu, 40 švedskih vojnika je ranjeno, a 19 je ubijeno.

Još 2004. godine tvrdilo se da su leševe dvojice ubijenih Šveđana pojeli lokalni stanovnici, navodno jer su Afrikanci vjerovali da je kanibalizam način asimilacije snage žrtve.

Događaj se smatrao vrlo osjetljivim za UN i vladu Konga te je incident zataškan. Ukupno 6334 Šveđana služilo je u Kongu u razdoblju od 1960. do 1964. godine.