Finci - majstori u borbi protiv korone
Nose li se Finci bolje s pandemijom koronavirusa zato što su „nedruštveni“ ili zato što imaju jaku socijalnu državu? Stopa zaraze COVID-om 19 u ovoj zemlji je najniža u cijeloj Europi. U čemu je ključ uspješnosti?
Finska je jedna od zemalja koje najbolje izlaze na kraj s pandemijom koronavirusa. Prema podacima Sveučilišta Johns Hopkins (stanje 23. studenoga) od početka godine se u Finskoj COVID-om 19 zarazilo 21.936 osoba, a 375 osoba je umrlo od posljedica zaraze. Ni u jednoj drugoj zemlji stopa zaraze nije tako niska.
U Njemačkoj se u posljednje vrijeme toliko ljudi zarazi dnevno. Za usporedbu, u Danskoj, koja ima sličan broj stanovnika kao Finska, od početka pandemije virusom se zarazilo preko 70.000 ljudi. U Slovačkoj, koja također ima oko šest milijuna stanovnika, koronavirusom je inficirano preko 96.000 ljudi. Švedska koja ima dvostruko više stanovnika, ali s 208.000 slučajeva COVID-a 19 ima oko deset puta više zaraženih od Finske.
Finska je reagirala brzo
Kada je širom svijeta počeo rasti broj zaraženih, finska vlada je reagirala brzo i naredila dvomjesečni lockdown. Putovanja u Helsinki i iz njega, kao i u obližnje regije, bila su zabranjena. Također su zatvorili i škole i druge ustanove, a kasnije i restorane. To se dogodilo prilično rano, kada je broj inficiranih u toj skandinavskoj zemlji još bio neznatan. „Finska je vrlo brzo i opsežno zaustavila javni život, dakle oko dva tjedna ranije nego susjedne Norveška i Danska, Švedsku da i ne spominjemo", izjavio je Mika Salminen, direktor finske Zdravstvene ustanove THL, njemačkom radiju Deutschlandfunk. Tako je lockdown vrlo brzo zaustavio širenje virusa.
Prihvaćena je aplikacija za praćenje inficiranih
Finska inzistira na brzom praćenju osoba koje su imale kontakt s osobama koje su pozitivne na koronavirus. Tu su zdravstvene ustanove dobile podršku upotrebom aplikacije, kao i u Njemačkoj. Aplikaciju Corona Flash skinuli su na svoje pametne telefone skoro svaki drugi Finac i Finkinja. Nasuprot tome u Njemačkoj je aplikaciju za koronu skinulo 22 milijuna stanovnika, dakle jedna četvrtina stanovništva. Kod pojedinih ljudi je problem stari smartphone, dok drugi strahuju od zloupotrebe privatnih podataka. Zašto Finci drugačije reagiraju pokazat će sljedeća stavka.
Ključno je povjerenje
Dok u Njemačkoj sve više ljudi sumnja u strategiju Savezne vlade, a virus ne uzima za ozbiljno, u Finskoj ljudi imaju prilično veliko povjerenje u tamošnju vladu. A to se ne pokazuje samo po aplikaciji za praćenje virusa.
Čak i tijekom lockdowna proljetos skoro da nije bilo protivljenja. Prema anketi koju je tada proveo Europski parlament, 73 posto ljudi je izjavilo da dobro izlazi na kraj s mjerama poduzetim za suzbijanje koronavirusa. U Finskoj uzalud tražite i demonstrante protiv politike borbe protiv pandemije, kakve se trenutno održavaju i u Njemačkoj i u brojnim drugim zemljama. „Mi pokušavamo pridržavati se onoga što nam propisuje vlada. Mislim da to ima veze i s našom socijalnom državom", kaže finska političarka Zelenih Rosa Meriläinen za radio-postaju Deutschlandfunk Kultur. Moguće je da je dobra ekonomska situacija također tome doprinijela. Dok je gospodarski rast na razini EU-a u drugom tromjesečju 2020. pao u prosijeku za 14 posto, u Finskoj je pao za 6,4 posto. Ta zemlja stoji i dalje dobro.
Zahvaljujući tehnici
Prelazak na rad od kuće i online-nastavu u ovoj prilično digitaliziranoj zemlji nije bio veliki problem, s obzirom na to da se skoro podrazumijeva da finski učenici posjeduju laptop. Nasuprot tome u Njemačkoj 68 učenika dolazi na jedan laptop, podaci su studije Društva za digitalno obrazovanje. Online-nastava je za obitelji koje ne stoje financijski najbolje bila skoro nemoguća i moguće je da je to utjecalo na stvaranje loše atmosfere o korona-politici.
Nema zabava? Nije problem!
Tek nedavno je njemačka vlada kontroverznim spotom vrbovala mlade da se izoliraju u svoja četiri zida. Izgleda da mnogim ljudima to teško pada, netko bi mogao pomisliti – pa i razumljivo je. Ali, u Finskoj je to za mnoge izgleda drugačije.
Prema jednoj anketi Europskog parlamenta 23 posto ljudi je izjavilo da im se život poboljšao tijekom lockdowna u proljeće. „Mi nismo baš nešto posebno društveni i volimo biti sami", rekla je socijalna psihologinja Nelli Hankonen sa Sveučilišta u Helsinkiju u jednom intervjuu agenciji AFP.
Također bi određenu ulogu mogla igrati i zona osobnog komfora, odnosno koliko blizu ljudi žele biti drugim osobama. „Može biti da je zona osobnog komfora kod Finaca nešto veća nego u drugim europskim zemljama", kaže Mika Salminen, direktor finske Zdravstvene ustanove THL. „Mi se rado držimo na metar udaljenosti od drugih ljudi, u suprotnom se ne osjećamo dobro", piše DW.
