Europske zemlje ne žele primiti bivše pripadnike ISIL-a

Poziv američkog predsjednika Donalda Trumpa europskim zemljama da prihvati svoje državljane koji su se borili na strani terorističke organizacije ISIL, još je jednom ukazao na nevoljnost i nespremnost ovih zemalja da realiziraju takvu ideju.

Nakon što su Sjedinjene Američke Države (SAD) i pripadnici terorističke organizacije YPG/PKK zauzeli područje istočno od Eufrata, koje se nalazilo pod kontrolom ISIL-a, pitanje je kakva je sudbina terorista ISIL-a.

Strani teroristi

Većinu ljudi koji se nalaze u mjestu Bagoz, u Deir ez-Zoru, čine strani teroristi.

Nakon što je Bagoz prešao pod okupaciju YPG/PKK-a, mnogi pripadnici ISIS-a i njihove obitelji odlučili su se predati i ostaviti oružje. Potom su prevezeni u naftno područje El-Omer, u Deir ez-Zoru, koje je i baza američkih snaga. Ipak, nije jasno kakva sudbina će ih zadesiti.

Na prostoru u kojem se nalaze dvorišta i kampovi, trenutno boravi nekoliko stotina pripadnika ISIL-a i članova njihovih obitelji.

"Od Velike Britanije, Francuske, Njemačke i drugih europskih saveznika očekujemo da preuzmu i sude 800 militanata ISIL-a koje smo uhvatili u Siriji. ISIL je pred slomom. Druga, ne tako lijepa alternativa, jeste biti prisiljen osloboditi ih", napisao je Donald Trump na društvenoj mreži u nedjelju.

Nije jednostavno kao u Americi

Nakon ove izjave Trumpa, njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas jučer je kazao kako situacija nije tako jednostavna kako SAD misli i da je potrebno prvo ustanoviti u kakvim su aktivnostima ISIL-a sudjelovali njemački državljani.

Ministar vanjskih poslova Francuske Jean-Yves Le Drian je kazao kako ISIL još uvijek nije poražen, a ministrica pravde Nicole Belloubet izjavila je kako Francuska u ovoj fazi ne odgovara na zahtjeve o preuzimanju nekoliko stotina militanata.

Poznato je da Velika Britanija ne želi svoje državljane koji su se pridružili ISIL-u i da je sklona metodi oduzimanja državljanstava.

Pročitajte još

Udala se za borca ISIL-a, rodila i želi se vratiti u London: ''Zaista sam umorna''

Zapadne zemlje nisu poduzele nikakve mjere za strane terorističke borce koje, prema terminologiji Ujedinjenih naroda (UN), čine pojedinci bez prava boravka ili državljanstva određene zemlje, koji su sudjelovali u planiranju i pripremi terorističkih aktivnosti te sudjelovanje u njima, odnosno pojedincima koji su prošli obuku u te svrhe.

Problemi sa suđenjima

Usprkos pozivima koje Turska upućuje duži niz godina, pravni sustavi spomenutih zemalja sadrže nedostatke u suđenju kada je riječ o ovakvim djelima.

Pošto su kaznena djela počinjena izvan granica te zemlje, a i teško je dokazati koje su zločine ove osobe počinile dok su se borile u redovima ISIL-a, kazne za ove ljude mogu biti izrazito male.

Prisutan je i rizik da pripadnici ISIL-a po povratku u svoje zemlje prođu kroz uobičajene sudske procese i da nedugo nakon toga budu oslobođeni. Zbog toga, europske zemlje biraju da čekaju na neutralizaciju pripadnika ISIL-a u zemlji u kojoj se nalaze.

Jedan od razloga bezvoljnosti Zapada da poduzme konkretne korake, jeste i mogućnost da bi strani teroristički borci mogli u zatvorima u koje budu smješteni, radikalizirati druge zatvorenike.

Radikalizacija u zatvorima

Ukoliko zbog nedostataka u pravnom sustavu strani ratnici, koji imaju priliku širiti radikalne ideologije, budu oslobođeni, postoji rizik da bi mogli terorizirati izvorne zemlje.

Pročitajte još

Vlasti BiH vraćaju terorističke borce IS-a i obitelji

Isto tako, iskustvo o planiranju terorističkih napada nosi rizik od realizacije jednog takvog napada odnosno formiranja novih terorističkih stanica.

Svaki terorist koji se vrati, u cilju sprečavanja radikalizacije drugih zatvorenika, trebao bi boraviti u odvojenoj zatvorskoj stanici. Ali nešto tako, zbog fizičkih i ekonomskih prepreka, ne čini se mogućim.

Isto tako, ove osobe treba staviti pod nadzor po povratku u svoje zemlje, ali su troškovi tehnologije koja bi pratila komunikaciju tih ljudi, izrazito visoki. Pretpostavlja se da bi sustav po teroristu mogao koštati i milijun eura.

Turska poziva europske zemlje da poduzmu korake u borbi protiv stranih terorističkih boraca, a od početka rata u Siriji pažljivo bira mjere koje će poduzeti.

Diplomatski izvori ističu kako je od 2011. određena zabrana ulaska u Tursku za 70.519 osoba.

Također, stranci koji ilegalnim putem uđu u zemlju, a za koje se sumnja da su povezani s teroristima, budu stavljeni pod nadzor i deportirani. U tim okvirima, deportirano je 7.060 osoba.