Europa ponovno raspravlja o nuklearnoj zaštiti: Tko bi pritisnuo gumb?

Europski čelnici, zabrinuti zbog prijetnji Rusije naoružane nuklearnim oružjem i sumnji u budućnost američke predanosti europskoj sigurnosti, sve više raspravljaju o tome treba li jačati nuklearne arsenale na kontinentu.

Dok Sjedinjene Države i Rusija imaju tisuće nuklearnih bojevih glava, u Europi samo Francuska i Velika Britanija imaju takvo oružje, s ukupnim brojem od nekoliko stotina.

Prezirni komentari američkog predsjednika Donalda Trumpa o NATO-u i njegov transakcijski pristup vanjskim odnosima navode europske saveznike na pitanje mogu li riskirati oslanjanje na američku zaštitu.

Nuklearna stvarnost

"Europljani više ne mogu prepuštati svoje promišljanje o nuklearnom odvraćanju Sjedinjenim Državama", upozorila je stručna skupina u izvješću objavljenom za Münchensku sigurnosnu konferenciju (MSC).

Pozvala je Europu da se "hitno suoči s novom nuklearnom stvarnošću" u svjetlu "ruskog nuklearno potkrijepljenog revizionizma".

Govoreći na MSC-u, njemački kancelar Friedrich Merz rekao je da već vodi "povjerljive razgovore s francuskim predsjednikom o europskom nuklearnom odvraćanju".

Britanski premijer Keir Starmer rekao je da britansko nuklearno odvraćanje već štiti ostale članice NATO-a, ali je naglasio da Britanija "pojačava nuklearnu suradnju s Francuskom".

Starmer je rekao da "svaki protivnik mora znati da bi se u krizi mogao suočiti s našom združenom snagom" uz Francusku.

Amerika kao jamac sigurnosti

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte inzistirao je na tome da "nitko" ne razmatra potpunu zamjenu američkog nuklearnog kišobrana, koji desetljećima štiti europske zemlje NATO-a.

"Mislim da je svaka rasprava u Europi koja osigurava da kolektivno nuklearno odvraćanje bude još jače, u redu", rekao je Rutte, bivši nizozemski premijer, novinarima.

"Ali nitko se u Europi ne zalaže za to kao svojevrsnu zamjenu nuklearnog kišobrana Sjedinjenih Država. Svi shvaćaju da je to krajnje jamstvo, a sve ove druge rasprave su dodatne."

Zamjenik tajnika američkog ministarstva obrane Elbridge Colby rekao je da je Trump "jasno dao do znanja da se prošireno američko nuklearno odvraćanje i dalje primjenjuje ovdje" u Europi.

Rekao je da postoji "spremnost SAD-a na veći europski doprinos NATO-ovom odvraćanju", ali da razgovori moraju biti "vrlo trijezni" i "promišljeni" zbog zabrinutosti oko nuklearnog širenja i nestabilnosti.

Izazovi europske sigurnosti

Rasprava o nuklearnom naoružanju dugo se smatrala tabuom u mnogim drugim europskim zemljama, ali ruska agresija i sumnje u američku predanost europskoj sigurnosti izbacili su to pitanje u središte europske politike.

Mnogi europski dužnosnici uvjereni su da teritorijalne ambicije Moskve neće biti ograničene na Ukrajinu i da bi se druge europske zemlje, uključujući čak i članice NATO-a, mogle suočiti s nekom vrstom napada.

Izvješće MSC-a izložilo je pet nuklearnih opcija za Europu, uz upozorenje da nijedna nije dobra. "Ne postoji jeftin ili bezrizičan izlaz iz europske nuklearne situacije", upozorili su.

"Era u kojoj si je Europa mogla priuštiti stratešku ležernost završila je", napisali su autori, pozivajući europske kreatore politike "da se izravno i bez odgode suoče s ulogom nuklearnog oružja u obrani kontinenta i da kompetentno ulože resurse potrebne za to".

Pet mogućih opcija

Navedeno je pet opcija: nastaviti se oslanjati na američko odvraćanje; ojačati ulogu britanskog i francuskog nuklearnog oružja u europskom odvraćanju; zajednički razvijati europsko nuklearno oružje kao odvraćanje; povećati broj europskih zemalja s vlastitim nuklearnim arsenalima; ili proširiti europsku konvencionalnu vojnu moć kako bi bila zastrašujuća nenuklearna odvraćajuća sila.

Održavanje statusa quo i oslanjanje na američku vojnu premoć ostaje "najvjerodostojnija i najizvedivija opcija" u kratkom roku, tvrde oni.

Potreba za djelovanjem

Trenutno vrlo malo ljudi vjeruje da Europljani mogu preuzeti punu odgovornost za odvraćanje u kratkom roku.

"Ako će biti nekih većih europskih ulaganja u francusko ili britansko nuklearno odvraćanje, to je samo dobra stvar", nedavno je rekao finski ministar obrane Antti Hakkanen za AFP.

No, brzo je dodao: "Ako govorite o kompenzaciji američkog nuklearnog odvraćanja, to u ovom trenutku nije realno."

Stručnjaci su ipak pozdravili sve ozbiljniju političku raspravu o pitanju koje dugo brine vojne stručnjake.

"To je vrlo pozitivno, ali sada nam je potrebna akcija", rekla je za AFP Heloise Fayet iz Francuskog instituta za međunarodne odnose (Ifri), suradnica u izvješću MSC-a.

U izvješću se navodi da će se i Francuska i Velika Britanija suočiti s nizom izazova u rastu svojih arsenala i proširenju nuklearne zaštite diljem Europe, od visokih troškova do nezgodnih pitanja o tome tko ima konačnu ovlast za lansiranje bojevih glava.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je prethodno spomenuo mogućnost proširenja francuskog nuklearnog kišobrana na Europu, trebao bi krajem veljače održati važan govor o francuskoj nuklearnoj doktrini.

Macron je u Münchenu rekao da razmatra doktrinu koja bi mogla uključivati "posebnu suradnju, zajedničke vježbe i zajedničke sigurnosne interese s određenim ključnim zemljama", javlja Hina.