EU se boji praznine nakon Merkel

Odlazak Angele Merkel s političke scene izaziva strah od praznine u Europskoj uniji, suočenoj s egzistencijalnim izazovima.

Europski čelnici zadnjih su mjeseci puni riječi hvale za tu ženu koja je na čelu Njemačke sve od 2005., gotovo jednako dugo kao i kancelar njemačkog ujedinjenja Helmut Kohl (1982.-1998.).

Pročitajte još

Što će Merkel raditi u 15.000 eura mjesečno teškoj mirovini?

Nizozemski premijer Mark Rutte kaže da je bila „velik autoritet”.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ističe da je analitički duh te doktorice kemije bio ključan za deblokadu brojnih pregovora na europskoj razini koji su se činili beskrajnima.

Angela Merkel, najdugovječnija šefica vlade u europskim demokracijama, odigrala je presudnu ulogu u Europskoj uniji, smatra politolog Janis Emmanouilidis iz Centra za europsku politiku (EPC).

Povući će se nekoliko mjeseci nakon njemačkih parlamentarnih izbora u nedjelju, jer je potrebno neko vrijeme za formiranje nove vlade.

„Naravno, njezin odlazak ostavlja prazninu”, rekao je Emmanouilidis za AFP, smatrajući da je riječ o „kraju jedne epohe”.

Merkel se 16 godina svoje vladavine morala nositi s „permanentnom krizom” Europske unije, od financijske krize 2008. do brexita i pandemije koronavirusa, podsjeća stručnjak.

Pragmatična političarka

Njezini govori o Europi neće ući u povijest. Pošto nije bila vizionarka, kancelarka duguje stečeni ugled svojoj pragmatičnosti koja joj je omogućila da sačuva jedinstvo Europske unije sklapajući nužne kompromise.

Pokazala je „kontinuitet i odlučnost”, što su mnogi Europljani u nesigurnim vremenima znali cijeniti.

„Novi kancelar, ako je želi zamijeniti u toj ulozi, morat će dokazati svoju širinu i vjerodostojnost”.

Nije bitno zove li se Armin Laschet (CDU), Olaf Scholz (SPD) ili Annalena Baerbock (Zeleni).

Po ispitivanju koje je Europsko vijeće za međunarodne odnose provelo u 12 članica EU-a (ECFR), 41 posto ispitanika kazalo je da bi glasali za Angelu Merkel, a ne francuskog predsjednika Emmanuela Macrona kada bi se biralo predsjednika Europe.

Nije spasiteljica Europe

Tijekom krize eura, početkom 2010-ih, Merkel je izazvala nezadovoljstvo zakašnjelim priskakanjem u pomoć zaduženim zemljama poput Grčke pa se jedno vrijeme strahovalo od kraha zajedničke valute.

„Angela Merkel nije spasila Europu”, ocijenio je bivši predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.

„To je njemačka priča. Željeli bi da je ona bila zaslužna za sva rješenja u teškim krizama”, rekao je za belgijski list Le Soir.

„Ne podcjenjujem ulogu koju je imala, ali daleko sam od toga da je preuveličavam jer je znala oklijevati u tom razdoblju koje je bilo među najtežima u izgradnji europskog projekta”.

Za tog političkog veterana iz Luksemburga, Merkel se ipak ponijela kao „državnica” otvorivši 2015. njemačke granice izbjeglicama usprkos osudama u vlastitoj zemlji i „dobro je reagirala” tijekom pandemije prihvativši povijesni plan spašavanja od 750 milijardi eura koji je utjelovio europsku solidarnost.

Bivša španjolska ministrica vanjskih poslova Ana Palacio kancelarki zamjera strategiju koja se sastojala u "čekanju da očajničke situacije dovedu do očajničkih mjera”.

Strategija

Ta strategija „često je išla na ruku onima koji su kršili pravila”, smatra ona, govoreći o njemačkom oklijevanju u odnosu prema mađarskom premijeru Viktoru Orbanu čija se zemlja udaljila od europskih vrijednosti.

Europska unija suočena je s povijesnim izazovima: treba obnoviti gospodarstvo nakon pandemije, boriti se protiv klimatskih promjena, geopolitički se etablirati nasuprot SAD-i u Kini.

„Merkel je možda vješto održavala status quo na kontinentu zadnjih godina, ali izazovi s kojima je Europa danas suočena zahtijevaju radikalna rješenja, a ne kozmetičke promjene. Europska unija danas treba Njemačku s vizijom”, smatra Piotr Buras iz ECFR-a.