EU: Doseljevanje na ograničeno vrijeme?

Vraća li se u EU ideja „gastarbajtera“ i model migracija na ograničeno vrijeme? Vijeće stručnjaka se zalaže za model koji podsjeća na privlačenje radne snage početkom 60-ih godina prošlog stoljeća.

Već 12 godina djeluje Stručno vijeće njemačke Zaklade za integraciju i migracije. Ovaj Think-Tank iz Berlina osigurao si je  važnu poziciju  u diskusiji o doseljavanju, migracijama i izbjeglicama. Stručnjaci za migracije su sada predstavili novi model za radnu migraciju iz afričkih zemalja u države Europske unije. Ključni dio ovog modela je izdavanje „privremene vize uz plaćanje kaucije".

To bi trebalo funkcionirati na sljedeći način: građani iz Afrike plaćaju kauciju zemlji po svom izboru. Time stječu pravo da u tu zemlju dođu i jedno određeno vremensko razdoblje tamo rade. U toj zemlji ne bi smjeli koristiti socijalne usluge financirane sredstvima poreznih obveznika. Nakon isteka  roka bi se morali  vratiti u zemlju podrijetla u Africi i dobiti natrag novac od kaucije. Migranti bi trebali  imati pravo da ponovno dođu u EU, a stručnjaci berlinskog centra govore o tzv. „cirkularnoj migraciji". 

Dvije stvari bi se  ovim modelom trebalo ostvariti, kazala je šefica Vijeća, Petra Bendel. Kao prvo, ovaj novi put regularne migracije bi trebao ponuditi alternativu krijumčarskim bandama i često opasnom putu migranata preko Sredozemlja. A drugo: tržište rada u Europskoj uniji bi se trebalo  otvoriti prije svega za jednostavne poslove, dakle za niskokvalificiranu radnu snagy - a upravo često  zahtijevaju udruženja poslodavaca.

Danijel Thym iz Stručnog vijeća govori o triple-win situaciji: zemlja podrijetla, ciljna zemlja i migranti sami - svi bi oni trebali profitirati od modela privremenog doseljavanja u Uniju.

Kaucija i suradnja

A da bi to stvarno funkcioniralo, zemlja podrijetla u Africi bi svakako morala potpisati ugovore kojima bi izrazili spremnost da ponovno prihvate svoje građane. Iskustvo je pokazalo da se ovakvi sporazumi o ponovnom prihvatu ne uzimaju baš uvijek zdravo za gotovo. Ali moglo bi ih se promovirati, obzirom da se sad radi o modelu gdje su obje strane ravnopravne, rekla je Petra  Bendel na predstavljanju ekspertize Vijeća u Berlinu. Pritom bi povratnici mogli u Africi investirati i novac i znanje koje donose iz Europe, utemeljiti firme i aktivno sudjelovati na tržištu rada.

S druge strane, da bi tu ideju prihvatilo i europsko stanovništvo, važno je da se zna da povratak doista funkcionira. Članica Vijeća Claudia Diehl podsjeća na povijest gastarbajtera u Njemačkoj. Prije svega u 60-im godinama prošlog stoljeća su iz jugoistočne Europe i sjeverne Afrike takozvani „gastarbajteri“ stizali na rad u Njemačku. Najveći broj njih se kasnije ipak nije vratio u domovinu. 

I s modelom kaucije ljudima bi se trebalo omogućiti da na duži rok ostanu u Njemačkoj – uz odgovarajuće poznavanje jezika moguć je i ostanak s ciljem stručne izobrazbe, nakon koje bi se ti ljudi i zaposlili. Ali te opcije nisu u fokusu novog modela, tvrde autori ekspertize.

Afrika kao novo težište EU-a 

Stručno vijeće  već 11 godina objavljuje godišnje ekspertize, ali po prvi put se bavi Afrikom. Možda zato što je ekspertizu prvi put financiralo Ministarstvo unutarnjih poslova SR Njemačke, koje je preuzelo 95% troškova. Vlada Njemačke je najavila i da će Afrika biti težište njemačkog predsjedanja EU-om od 1. srpnja ove godine. Prebacivanje fokusa na Afriku bilo je uočljivo već kada je Ursula von der Leyen preuzela dužnost šefice Europske komisije. Cilj njezinog prvog službenog putovanja nakon preuzimanja dužnosti u prosincu prošle godine bio je upravo afrički kontinent.

Stručnjaci za migracije se nadaju da će Njemačka dati dobar primjer i pokrenuti prve pilot-projekte po novom modelu. To bi moglo motivirati i druge države. Na koncu konca, Njemačka je doživljena kao „iskreni posrednik u izbjegličkoj politici", smatra Bendel.

Bez nekontroliranog doseljavanja

Stručnjaci smatraju je za javnu diskusiju važno naglasiti da se u ovom slučaju ne radi o nekontroliranom doseljavanju. Zato su predstavljene i neke brojke. Udio doseljenika iz Afrike je u 2018. u ukupnom stanovništvu Njemačke bio manji od jednog postotka. Pritom polovina afričkih migranata svoju novu domovinu traži u samoj Africi. Drugi pak žele u Ameriku. Za migrante iz Afrike prvenstveni cilj su nekadašnje kolonijalne sile: Belgija i Francuska. Migracijski stručnjaci smatraju da  prognoze “skorog i nezaustavljivog doseljavanja u Europu“ znanstveno nisu održive, stoji u studiji. Vijeće upozorava na „raspravu koja potiče alarmizam".

Međutim, korona-kriza je svojevrsna “smetnja“ prijedlogu eksperata. Jer, potreba za radnom snagom u Europi će se sigurno smanjiti zbog očekivane recesije, očekuje Tym. Ali, migracija iz Afrike će na srednji i duži rok ostati važna tema. Stoga je, smatra on, važno da se bude spremno i da se isprobaju pojedini modeli. Jer, kao što je pokazala i korona, ključno je da se bude pravovremeno spremno djelovati na krize, dodaje naš sugovornik, prenosi DW.