Unatoč pandemiji kokain u tonama stiže u Njemačku, popularni 'kokain-taksiji'

Vrijeme pandemije, nema partija, manje je droga? Unatoč lockdown-u kokain u tonama stiže u Njemačku. Iz Južne Amerike kontejnerima stiže u luke – ako se ništa ne dogodi.

Aleksandar je u četrdesetima, radi u medijskoj branši, živi u četvrti Mitte u Berlinu. I konzumira kokain. Ranije: otprilike dva puta tjedno. Od početka pandemije koronavirusa češće, kaže Aleksandar za DW u telefonskom razgovoru. "Četiri puta tjedno sigurno", kaže on.

Jer gotovo svaku večer mu u posjet dolazi više prijatelja što je zapravo, s obzirom na mjere borbe protiv korone, zabranjeno. "Ljudima je strašno dosadno", kaže on. "A što ljudi uzimaju kad im je dosadno? Sredstva za zabavu."

Party u dječjoj sobi

Prije pandemije Aleksandar je svoje prijatelje sretao u baru. Tamo su krišom uzimali kokain, u najmanju ruku s vremena na vrijeme. „Ako je u grupi osam ljudi onda ne idu svi istodobno na WC“, kaže on. „No ako si kod kuće onda staviš kokain na stol, napraviš osam linija i svi uzimaju u isto vrijeme. Tada sve ide brže i svi uzimaju više".

Još uvijek nema službenih podataka o tome kako se promijenila konzumacija droga u vrijeme pandemije. Ograničeni kontakti, zatvorene granice i opustjeli aerodromi bi mogli stvoriti glavobolju kriminalnim bandama u podjednakoj mjeri kao i poduzetnicima koji poštuju zakon. Brojni eksperti su stoga isprva računali s tim da će trgovina stati a da će se time i smanjiti konzumacija ilegalnih droga.

Rekordna zapljena u luci u Hamburgu

Premalo droge na tržištu? Ne, to nije problem, kaže Aleksandar iz Berlina. Dovoljan je jedan poziv i „kokain-taxi" je za 20-30 minuta na njegovim vratima.„Duže od 45 minuta ne čekaš.“ Kao u pizza servisu. I cijene su ostale stabilne, kaže on.

To može potvrditi i Rene Matschke. Njegov posao je pobrinuti se za to da „kokain-taksiji", koje Aleksandar poziva u Berlinu, osjete problem pri opskrbi. Matschke je šef Carinskog ureda u Hamburgu. Teritorij koji on pokriva je luka. „Glavna ulazna vrata za kokain su luke", kaže Matschke za DW.

U hamburšku luku dnevno dolazi više od 23 000 kontejnera. Matschkovi uposlenici drže na oku one koji su posebno sumnjivi: kontejnere koji dolaze iz Južne Amerike, koji iza sebe imaju jednu određenu rutu i koji su u vlasništvu sumnjivih tvrtki. Hamburški carinici pregledavaju kontejnere u svom rendgenskom sustavu veličine teretane. I pronalaze sve više kokaina, ponekad upakiranog u sportske torbe, ponekad skrivenog između vreća riže ili hrane za životinje.

"Količine koje sada pronalazimo nikada nisu bile veće", kaže Matschke. "Posljednje dvije godine smo dosezali do deset tona. U godinama prije toga smo zapljenjivali tri ili pet tona godišnje u cijeloj Njemačkoj", kaže on. Prošlog tjedna je Matschke predstavio do sada svoju najveću zapljenu: 16 tona kokaina, skrivenog u limenkama u kojima je trebala biti masa za popravak zidova. Nikada prije u Europi nije zaplijenjeno toliko kokaina.

Odluka za Europu

Europa je trenutno najatraktivinije tržište za kriminalne bande, kaže za DW Jeremy McDermott. Direktor Organizacije InSight Crime govori o pravom „cjevovodu kokaina za Europu".

„Cijene u Europi su jednostavno puno veće i rizici su puno manji nego u Južnoj i Sjevernoj Americi“, kaže McDermott, koji je sa svojim timom analizirao organizirani kriminal u Medellinu u Kolumbiji. „SAD daju svake godine milijardu američkih dolara za rat protiv droga. One imaju čitavu vojsku u misiji borbe protiv droge.“

Orijentirati se ka Europi zbog toga je za bande jednostavno bila jedna razumna poslovna odluka, kaže on. McDermott vjeruje da će europsko tržište kokaina i dalje rasti posebice u istočnoj Europi.

Brazilska ruta

Produkcija u zemljama poput Kolumbije, Bolivije ili Perua je i dalje velika, kaže on. Odatle su se etablirale brojne rute ka Europi, kaže McDermott. „Trenutno najomiljenija vodi iz Kolumbije u brazilske luke“, kaže on. Dotle je kokain već prošao kroz ruke četiri-pet posrednika.

„Tamo mi je potrebna jedna druga banda koja se brine za to da sve završi u pravim kontejnerima za Europu. Za to vjerojatno moraju biti podmićeni radnici u luci i carinici“, kaže on. Za razliku od ranije danas su uključene, kako kaže, različite kriminalne grupe iz različitih zemalja.

U Europi kontejnere prima jedna druga posada i odvozi ih u privremeno skladište. Tu su, kako kaže, često angažirane nizozemske bande – luke u Roterdamu i Antwerpenu su glavna mjesta za pretovar.

U privremenom skladištu, kako dalje navodi, biva podijeljena roba. „Jedna pošiljka često ima brojne vlasnike i brojne različite kupce“, kaže McDermott. „Oni preuzimaju robu i transportiraju dalje kroz Europu."

Svežanj novca za lučkog radnika

Tako droge nalaze svoj put do dilera na malo i kupaca poput Aleksandra u Berlinu. Ukupno 12 milijuna Europljana već je jednom uzelo kokain, procjenjuje EMCDDA, Europska agencija za promatranje trgovine i ovisnosti o drogama u Lisabonu.

I Laurent Laniel iz EMCDDA govori o tome da je konzumiranje kokaina u Europi posljednjih godina u porastu. To ima posljedica, kaže Laniel za DW. „Trebamo se pripremiti za više korupcije i za više nasilja."

U najmanju ruku, kako dalje kaže, u lukama se mora s obzirom na otkrivene količine već sada poći od toga da kriminalne bande podmićuju uposlenike. „I postoji sve više naznaka o slučajevima korupcije u istražnim organima i u pravosudnom sustavu. Mi naravno još uvijek nismo na razini kao u Južnoj Americi. No moglo biti biti, kako kaže, da pojedinci u upravi i politici u Europi već sada profitiraju od trgovine kokainom.“

Komora za mučenje u kontejneru

Što više kokaina dolazi u Europu to je više novca u igri, kaže Laniel. I to je, kako dalje kaže, veća spremnost bandi na nasilje. On navodi pronalazak komore za mučenje u preuređenom kontejneru u Nizozemskoj kao primjer za to koliko brutalno organizirani kriminal u Europi u međuvremenu djeluje. I u Hamburgu je, kako kaže, već bilo pucnjave među uvoznicima droge, kaže Rene Matschke iz hamburške carine. „I da, prilikom pretresa sve više pronalazimo oružje“, kaže on. Već sada, kako kaže, policijski i carinski službenici dobivaju prijetnje.

Kokain i svinjsko pečenje

Kako bi država trebala na sve reagirati? Ratom protiv droga, kakav vode SAD? Ne, kaže Jeremy McDermott iz InSight Crime u Medellinu. „Potreban sveobuhvatni pristup, ne samo represija, zabrane i uhićenja."

S tim ciljem, kako kaže, Njemačka mora surađivati sa svojim europskim partnerima, sa SAD-om i s prijateljskim državama u Latinskoj Americi. „Mora se jačati civilno društvo, proizvođačima kokaina ponuditi legalne alternative. Ako se pokuša ugušiti trgovinu drogom tako što će se samo pregledati kontejneri u Hamburgu onda se neće postići veliki učinak“, kaže on.

Konzument kokaina Aleksandar iz Berlina sebe vidi kao posljednju kariku u dugom lancu. Ako bi on prestao s uzimanjem kokaina to ne bi puno promijenilo, kaže on. „Kada je kokain tu onda je to kao s ubijenom svinjom. Ako je pečenje na stolu i a ja ga jedem to ne mijenja ništa: svinja je unatoč tome mrtva.“

A njegovo vlastitoj zdravlje? Redovno uzimanje kokaina može nanijeti štetu krvnim žilama i unutarnjim organima, učiniti psihički ovisnim i izazvati psihičke bolesti, upozoravaju liječnici. Aleksandar kaže pak da je jedno sebi svakako obećao: kada jednog dana završi korona lockdown on će ponovo smanjiti svoju konzumaciju kokaina, prenosi DW.