Donesene važne odluke na sastanku NATO saveza

Saveznici NATO-a rekli su da će povećati pomoć Ukrajini tijekom predstojeće vrlo teške zime zbog ruskih napada na njezinu energetsku infrastrukturu, a čelnik Saveza optužio je ruskog predsjednika Vladimira Putina da koristi hladnoću kao oružje.

Ministri vanjskih poslova vojnog saveza NATO-a traže načine na razgovorima u glavnom rumunjskom gradu Bukureštu kako bi održali kijevsku vojsku i pomogli u očuvanju sigurnosti civila usred stalnih nestanaka struje i nestašica grijanja. ''Predsjednik Putin pokušava iskoristiti zimu kao oružje'', rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg novinarima na početku dvodnevnog skupa.

Britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly optužio je Putina da cilja civilnu i energetsku infrastrukturu ''kako bi pokušao smrznuti Ukrajince i natjerati ih na pokornost''. Rusija priznaje napade na ukrajinsku infrastrukturu, ali niječe da namjerno nanosi štete civilima.

Ministri će se usredotočiti na povećanje pomoći Ukrajini, poput sustava protuzračne obrane i streljiva. Također će razgovarati o nesmrtonosnoj pomoći, uključujući gorivo, medicinske potrepštine, zimsku opremu i ometače bespilotnih letjelica, isporučenu kroz paket pomoći NATO-a kojem saveznici mogu pridonijeti.

''Nadam se da ćemo se dogovoriti o prilično značajnom paketu nesmrtonosne pomoći'', rekao je češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavsky. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ovaj tjedan je upozorio svoje sugrađane na nove ruske napade koji bi mogli biti teški kao prošlotjedni, najteži dosad, zbog kojih su milijuni ljudi ostali bez grijanja, vode i struje.

U mraku

Njemačka, koja predsjeda grupom sedam bogatih zemalja, zakazala je sastanak G7 s nekim partnerima na marginama pregovora o NATO-u dok traži načine za ubrzanje obnove ukrajinske energetske infrastrukture. ''Mislim da smo svi vidjeli ove slike snimljene satelitom na kojima vidite Europu u svjetlu, a zatim vidite Ukrajinu u mraku... Tako da postoji ogromna zadaća da se sve ovo ponovo izgradi'', rekao je Stoltenberg.

Washington radi s američkim tvrtkama i europskim državama na lociranju opreme koja može obnoviti visokonaponske prijenosne stanice oštećene ruskim raketnim napadima, rekao je novinarima u Bukureštu visoki dužnosnik američkog State Departmenta.

Dužnosnik nije precizirao u kojem će obliku pomoć biti ni koliko bi ona vrijedila. Druge su države već poslale generatore struje kako bi pokušale stabilizirati električnu mrežu. NATO pritišće proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju, ali europski diplomat rekao je da postoje sve veći problemi s kapacitetom opskrbe.

Češki ministar Lipavsky rekao je da će 30 saveznika NATO-a razgovarati o tome kako održati kratkoročnu razinu proizvodnje i opskrbe. Ističući stajalište baltičkih država, koje su prednjačile u pružanju potpore Kijevu, litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis pozvao je Savez da nastavi s isporukom tenkova, rekavši da ih NATO ima napretek.

''Moja poruka kolegama ministrima vanjskih poslova na današnjem sastanku NATO-a je jednostavna: Ostanite mirni i dajte tenkove'', rekao je na Twitteru, pokazujući sliku ukrajinske zastave s tenkom u sredini.

Ministrima će se pridružiti Finska i Švedska, koje još nisu punopravne članice NATO-a dok Turska i Mađarska ne ratificiraju njihovu kandidaturu.

Ukrajina u NATO-u?

Ministri će također raspravljati o zahtjevu Ukrajine za članstvo u NATO-u, ali će vjerojatno samo potvrditi politiku otvorenih vrata Saveza, dok je stvarno članstvo i dalje daleka perspektiva. Rusija se žestoko protivi ulasku Ukrajine u NATO. ''Izjavili smo da će Ukrajina postati članica, očekujem da saveznici ponove to stajalište'', rekao je Stoltenberg.

''Međutim, sada je glavni fokus na potpori Ukrajini. Nalazimo se usred rata i stoga ne bismo trebali činiti ništa što bi moglo potkopati jedinstvo saveznika u pružanju vojne, humanitarne i financijske potpore Ukrajini'', dodao je.

Godine 2008. na summitu NATO-a u Bukureštu dogovoreno je da će Ukrajina s vremenom postati članica Saveza, ali konkretni koraci nisu poduzeti. Konkretno, Njemačka i Francuska, upozoravajući protiv provociranja Rusije, odbile su američki prijedlog prema kojem bi Ukrajina dobila akcijski plan za članstvo.