Dogovoreno što nakon mira u Ukrajini
Trideset i pet zemalja takozvane koalicije voljnih u utorak je podržalo Parišku deklaraciju u kojoj se detaljno navode "snažna sigurnosna jamstva za čvrst i trajan mir" u Ukrajini, uključujući i raspoređivanje multinacionalnih snaga nakon prekida vatre, objavio je francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Sigurnosna jamstva koja zemlje koalicije, ponajprije europske, planiraju pružiti uz američku podršku nakon eventualnog završetka neprijateljstava "ključ su za osiguranje da nijedan mirovni sporazum nikada ne može značiti predaju Ukrajine i da nijedan mirovni sporazum nikada ne može značiti novu prijetnju Ukrajini" od Rusije, rekao je Macron na konferenciji za novinare.
Politička izjava i multinacionalne snage
Macron, britanski premijer Keir Starmer i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisali su političku izjavu koja uključuje i raspoređivanje multinacionalnih snaga nakon prekida vatre u Ukrajini.
Predstavnici 35 zemalja članica koalicije voljnih okupili su se u utorak u Parizu kako bi raspravljali o načinima održavanja mira u Ukrajini u slučaju postizanja primirja. Na sastanku je govorio Zelenski, a sudjelovali su i američki izaslanik za pregovore s Rusijom Steve Witkoff te Jared Kushner, jedan od pregovarača.
Zelenski je nakon sastanka rekao da su saveznici iz Kijeva definirali način na koji će europske snage odvraćanja djelovati u Ukrajini nakon primirja, kao i koje će zemlje u tome sudjelovati.
Dodao je i da je Ukrajina vodila konkretne razgovore sa SAD-om o praćenju primirja te da računa na to da će sigurnosna jamstva uskoro biti potpisana.
Stajališta pojedinih država
Premijer Andrej Plenković rekao je novinarima da Hrvatska neće slati vojnike u Ukrajinu nakon eventualnog prekida vatre, ali će nastaviti pomagati diplomatskim naporima i paketima vojne pomoći.
Neke su zemlje odmah nakon sastanka također poručile da neće slati vojnike, među njima i Italija, dok su Španjolska i Europska unija rekle da to namjeravaju učiniti.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni izjavila je da je obavijestila europske saveznike Ukrajine i američke izaslanike kako isključuje mogućnost slanja talijanskih kopnenih snaga u sklopu sigurnosnih jamstava za Kijev u slučaju primirja s Rusijom.
"Ponovno potvrđujući talijansku potporu sigurnosti Ukrajine, premijerka Meloni ponovila je ključne točke stajališta talijanske vlade, a osobito isključenje mogućnosti raspoređivanja talijanskih kopnenih snaga", objavio je njezin ured u priopćenju nakon sastanka.
Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je da bi njemačke snage mogle sudjelovati u međunarodnim snagama, ali izvan Ukrajine.
Španjolska je, pak, najavila da će predložiti sudjelovanje svoje vojske u učvršćivanju mira u Ukrajini nakon postizanja primirja, rekao je španjolski premijer Pedro Sanchez na tiskovnoj konferenciji u utorak nakon skupa u Parizu.
"Španjolska vlada predložit će da otvorimo vrata vojnom sudjelovanju u Ukrajini", rekao je Sanchez, dodajući da će o toj mogućnosti razgovarati s glavnim političkim strankama u zemlji.
Poruka iz Bruxellesa
Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa rekao je u utorak da je Europska unija spremna poduprijeti mirovni sporazum u Ukrajini civilnim i vojnim misijama na terenu.
"Pomoći ćemo kroz civilne i vojne misije Europske unije na terenu. Ukrajina mora biti u najsnažnijem mogućem položaju prije, tijekom i nakon bilo kakvog primirja", poručio je Costa nakon sastanka sa Zelenskim u Parizu, održanog u sklopu samita koalicije voljnih, piše Hina.
