Crno na bijelo: Zaštita od poplava je odavno na alarmantno niskoj razini!

Sustav zaštite od poplava u BiH u katastrofalnom je stanju, a bujanje rijeka izazvalo bi poplave velikih razmjera, da se zaključiti iz podataka koji već godinama stoje na internetskim stranicama Agencije za vodno područje rijeke Save iz Sarajeva.

Naime, prema podacima koji se mogu pronaći na karti poplavnog područja Odžačke Posavine stoji da su dugogodišnje neodržavanje melioracijskih objekata, izgradnja fortifikacijskih objekata tijekom rata, te namjerno uništavanje, doveli do toga da je danas stupanj zaštite područja na alarmantno niskoj razini.

Dugogodišnje neodržavanje

''Prvi zaštitni objekti datiraju još iz prošlog stoljeća, a izgradnja objekata za zaštitu od poplave intenzivirana je poslije Drugog svjetskog rata, kada je najveći dio savskih nasipa rekonstruiran s potrebnim nadvišenjem, te urađena komasacija i rekonstruiran melioracijski sustav – kanalska mreža i crpne stanice. Krajem prosinca 1999. godine došlo je do većeg plavljenja područja unutrašnjim i vanjskim vodama, zbog nefunkcionalnosti sustava (zbog devastiranih crpnih stanica kao i zapuštenosti kanalske mreže).

I za poplavno područje Srednje Posavine istaknuto je kako je stupanj zaštite područja od poplava na alarmantno niskoj razini. Do toga su doveli dugogodišnje neodržavanje melioracijskih objekata, izgradnja fortifikacijskih objekata tijekom rata, te namjerno uništavanje.

''Uslijed oborina većeg intenziteta na strmom području, slabo obraslom vegetacijom i slabo vodopropusnom, možemo očekivati nagle poplave, posebno na mjestima gdje korita nisu dovoljno razvijena. Na ravničarskom području uz rijeku Savu i njene pritoke (u zoni uspora rijeke Save), možemo očekivati poplave s višednevnim djelovanjem i velikom štetom'', navodi se.

Neplanska eksploatacija šljunka

Opisujući karakteristike poplavnog područja priobalja donjeg toka rijeke Bosne, nizvodno od Modriče do Bosanskog Šamca navodi se kako su padaline u ovom području češće u ljetnim vremenima te opisuje stanje područja.

''Kod Modriče, rijeka Bosna izlazi iz relativno uske doline u široku ravnicu, koja predstavlja obodni dio Panonske nizije. Na tom dijelu prirodan tok karakterizira znatan stupanj meandriranja sa velikim brojem meandara. Meandri su izloženi stalnim deformacijama što prouzrokuje pomjeranje korita unutar inundacije i eroziju obala. Velike vode se razlijevaju unutar inundacije, gdje se uslijed povećanih otpora i povećanja proticajnog profila smanjuju brzine tečenja i dolazi do taloženja finijih čestica materijala'', navodi se u izvještaju.

Za ovo područje se dodaje kako ''lošem stanju obala prirodnog korita u mnogome doprinosi i neplanska eksploatacija šljunka koja je u tijeku'', ali i da je nasip nedovoljan.

''Postojeći obrambeni nasipi na lijevoj obali Bosne (u FBiH) na pojedinim mjestima nemaju dovoljan rang zaštite'', navela je agencija.

Nitko ništa

U izvještaju Agencije spominje se i sarajevsko područje kao prirodno čvorište više vodotoka.

''Zbog neuređenih i plitkih prirodnih korita spomenutih vodotoka, divlje izgradnje uz sama korita kao i deponiranja značajnih količina raznih vrsta otpada, prilikom nailaska valova velikih voda dolazi do plavljenja značajnih površina ovog područja. Na konkavnim krivinama uslijed erozionog rada vodotoka primjetne su pojave odnošenja materijala i obrušavanja obala'', navodi se u analizi ovog područja.

Iako Agencija navodi da spomenuti prikaz, koji pokriva poplavna područja obrađena Studijom na području sliva rijeke Save u Federaciji BiH, ''služi samo za grubi prikaz situacije i zbog nepreciznosti nije namijenjen nikakvom obliku profesionalne upotrebe'', teško se ne upitati kako to da nitko od odgovornih nije razmišljao o onome što prikaz govori.