Crna Gora se nada zelenom svjetlu iz Hrvatske

U crnogorskoj vladi nadaju se da će Hrvatska dati zeleno svjetlo da se u lipnju zatvori Poglavlje 31 u pregovorima s Europskom unijom (EU) ako Podgorica napravi nekoliko ustupaka, pišu u četvrtak podgoričke Vijesti, prenosi Hina.

Radi se o dogovoru dvije zemlje o odšteti za hrvatske državljane koji su bili zatočeni u nekadašnjem logoru u Morinju, promjeni imena gradskog bazena u Kotoru, te ako se finalizira proces ustupanja tivatskog Doma kulture “Josip Marković” Hrvatskoj, pišu Vijesti pozivajući se na neslužbene izvore.

Odšteta za zatvorenike

Krajem prošle godine Hrvatska je blokirala zatvaranje Poglavlja 31, koje se odnosi na vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku.

Kako je tada pojašnjeno, to poglavlje predviđa i dobrosusjedske odnose, koji su između Podgorice i Zagreba poljuljani tijekom ljeta 2024. godine, kada je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dachau i Mauthausen, zbog čega je Hrvatska uputila diplomatski prosvjed i trojicu crnogorskih visokih dužnosnika proglasila personama non grata.

Izvori Vijesti upućeni u tijek razgovora između Crne Gore i Hrvatske tvrde da Podgorica i Zagreb pokušavaju doći do kompromisa oko pitanja visine odštete za hrvatske zatvorenike u logoru Morinj, kao i da usklađuju popise zatočenika jer im se dokumentacija ne podudara.

Izvori tog lista tvrde da bi, nakon drugog kruga bilateralnih konzultacija koje su održane u srijedu u Zagrebu, a u kojima su sudjelovali državni tajnici ministarstava vanjskih poslova dviju zemalja – Periša Kastratović i Frano Matušić – uskoro mogao uslijediti sastanak na višoj razini.

Brod Jadran

Također, izvori Vijesti tvrde da će se pregovori o ostalim pitanjima koja Hrvatska smatra otvorenima nastaviti, te da nije isključeno da bi mogla biti pokrenuta međunarodna arbitraža u slučajevima vlasništva nad školskim brodom “Jadran” i granicom na poluotoku Prevlaka.

Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore priopćilo je u srijedu da su bilateralne konzultacije nastavak razgovora od 27. siječnja.

Naveli su da je na sastanku, “kroz otvoren dijalog”, razgovarano o “postignutim koracima u rješavanju otvorenih pitanja”, kao i da su razmotreni “daljnja dinamika rada, rokovi i način njihova rješavanja, s ciljem postizanja konkretnih rezultata”.

“Pomaci u rješavanju otvorenih pitanja doprinijet će ukupnim bilateralnim odnosima i daljnjoj integraciji Crne Gore u EU, što je u zajedničkom interesu. Dvije strane dogovorile su stalan kontakt po ovim pitanjima”, stoji u priopćenju dostavljenom medijima.

U mjestu Morinj, u Kotoru, od listopada 1991. do 18. kolovoza 1992. Jugoslavenska narodna armija (JNA) organizirala je tzv. Centar za prihvat zarobljenika iz Hrvatske, poznat kao “logor Morinj”, u kojem su u nečovječnim uvjetima bile zatvorene 292 osobe iz dubrovačke regije. O nečovječnom postupanju prema njima svjedočilo je 169 zatvorenika, podsjećaju Vijesti.

Za taj ratni zločin u sudskom postupku osuđene su četiri osobe na ukupno 12 godina zatvora.

Dom kulture u Tivtu

Kad je riječ o slučaju gradskog bazena u Kotoru, razlog spora Crne Gore i Hrvatske je odluka kotorske skupštine iz kolovoza 2021. da se bazen nazove po Zoranu Džimiju Gopčeviću, za kojeg su naveli da je jedan od najboljih vaterpolista s ovih prostora. Iz Zagreba su to osudili jer je Gopčević bio čuvar u logoru u Morinju.

Što se tiče vlasništva nad Domom kulture “Josip Marković” u Tivtu, koji godinama koriste Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore i nevladina organizacija Hrvatska krovna zajednica – Dux Croatorum, crnogorska vlada je u ožujku ove godine utvrdila prijedlog ugovora o ustupanju te nekretnine bez naknade Hrvatskoj, nakon čega je trebala taj prijedlog ponuditi Zagrebu na usuglašavanje i potpisivanje.

Hrvatska krajem prosinca prošle godine nije dopustila Crnoj Gori da zatvori Poglavlje 31, nakon što su se odnosi između dviju država pogoršali. Prethodno je Zagreb, u formi non-papera, iznio zahtjeve za rješavanje nekoliko pitanja koja smatra otvorenima i za koja tvrdi da narušavaju međusobne odnose.