Crna Gora bi mogla isplatiti nekoliko milijuna eura odštete hrvatskim logorašima

Radne skupine ministarstava vanjskih poslova Hrvatske i Crne Gore u završnoj su fazi pregovora o visini odštete za nekoliko stotina hrvatskih državljana koji su bili zatočeni u nekadašnjem logoru u Morinju, nedaleko od Kotora, pišu podgoričke Vijesti.

Više milijuna eura odštete 

Taj list navodi, pozivajući se na neslužbene izvore, da se pregovara o odšteti od više milijuna eura. Ipak, konkretan odgovor o visini odštete novinari Vijesti nisu dobili od Vande Babić Galić, posebne savjetnice hrvatskog šefa diplomacije, prenosi Hina.

Na pitanje što je dogovoreno u vezi s odštetom i o kojem se iznosu radi, Babić Galić je odgovorila da pregovori između radnih skupina traju i da su trenutno “u fazi dorade”.

"Ono što je važno naglasiti je agilnost ministra vanjskih poslova Crne Gore Ervina Ibrahimovića i premijera Milojka Spajića, koji su transparentni i otvoreni. Nažalost, uočavamo i brojne opstrukcije kad je ova tema u pitanju, ali važno je da crnogorska javnost percipira činjenicu kako postoji dobra volja dijela crnogorske vlade, kao i suverenističkih stranaka koje ulažu velike napore u rješavanje civilizacijskih pitanja kao što su odštete logorašima, nestali i slično", poručila je.

Iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore ranije su Vijestima priopćili da se razgovori s Hrvatskom vode “u kontinuitetu i na svim razinama”, te da se redovito održavaju i bilateralne konzultacije.

Zatvaranje poglavlja

"Napominjemo također da diplomatski poslovi, po svojoj prirodi, podrazumijevaju i internu komunikaciju među državama, s ciljem postizanja kompromisa i dogovora prihvatljivih za sve strane… Kroz otvoren dijalog razgovaramo s Republikom Hrvatskom o svim spornim pitanjima, a o pomacima i daljnjim koracima u rješavanju tih pitanja, javnost će biti pravovremeno informirana, kad se za to steknu uvjeti", priopćili su Vijestima iz crnogorskog MVP-a.

List je sredinom svibnja objavio da se u Spajićevoj vladi nadaju da će Zagreb dopustiti Podgorici da u lipnju zatvori Poglavlje 31 (vanjska, sigurnosna i obrambena politika), čije je zatvaranje blokirao krajem prošle godine, ako se dvije države dogovore o odšteti za nekadašnje zatočenike u Morinju, promijeni ime gradskog bazena u Kotoru, te ako se finalizira proces ustupanja tivatskog Doma kulture "Josip Marković" Zagrebu.

Zatočene 292 osobe iz dubrovačke regije

U mjestu Morinj, kod Kotora, od 3. listopada 1991. do 18. kolovoza 1992. godine, Jugoslavenska narodna armija (JNA) organizirala je tzv. Centar za prihvat zarobljenika iz Hrvatske, poznat kao "logor Morinj", u kojem su u nečovječnim uvjetima bile zatočene 292 osobe iz dubrovačke regije. O nečovječnom postupanju prema njima svjedočilo je 169 zatvorenika.

Za taj ratni zločin u sudskom procesu osuđene su četiri osobe na ukupno 12 godina zatvora. Crnogorsko Specijalno državno tužiteljstvo (SDT) priopćilo je početkom veljače da su, po nalogu glavnog specijalnog tužitelja Vladimira Novovića, ponovno formirani kazneni predmeti u vezi, između ostalog, ratnih zločina u Morinju.

Kad je riječ o preostala dva pitanja o kojima se razgovara, Vijesti neslužbeno doznaju da bi u subotu u Tivat trebao doputovati ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman te s crnogorskim kolegom Ibrahimovićem riješiti jedno od njih. Odnosno, da potpiše ugovor o darovanju Hrvatskoj Doma kulture u Donjoj Lastvi i time okonča proces koji je započeo krajem 2024. godine.

Otvorena pitanja

Treće otvoreno pitanje je ime gradskog bazena u Kotoru. Razlog sporenja je odluka kotorskog lokalnog parlamenta iz kolovoza 2021. godine, kada je odlučeno da se bazen nazove po Zoranu Džimiju Gopčeviću, za kojeg su rekli da je jedan od najboljih vaterpolista sa ovih prostora. Iz Zagreba su to osudili, tvrdeći da je Gopčević bio čuvar u logoru u Morinju.

Crnogorska vlada u četvrtak je usvojila izvješće o završenim pregovorima za sklapanje ugovora između Podgorice i Zagreba o darovanju doma. U dokumentu piše da vlada tim ugovorom potvrđuje svoje opredjeljenje da hrvatska manjina u Crnoj Gori dobije “suvremeno i adekvatno mjesto za okupljanje, promociju kulturnih sadržaja i očuvanje svoga nasljeđa”.

Dom kulture godinama koriste Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore i nevladina organizacija Hrvatska krovna zajednica Dux Croatorum.