Čelnici NATO-a potvrdit će Ukrajini da će postati članica nakon rata

Čelnici zemalja NATO-a potvrdit će na svom samitu sljedeći tjedan u Vilniusu da će Ukrajina jednog dana postati članicom i složiti se oko načina kako ju približiti tome cilju, izjavio je u petak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

“Očekujem da će čelnici potvrditi da će Ukrajina postati članicom i složiti se oko načina kako približiti Ukrajinu tom cilju”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare.

“Sa samita ćemo poslati jasnu poruku - NATO je ujedinjen i Rusiji se agresija neće isplatiti”, rekao je Stoltenberg.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij traži od NATO-a čvrsta obećanja da će Ukrajina postati članicom kada završi rat, koji je pokrenula Rusija, prenosi Hina. 

Radi se na tekstu 

Glavni tajnik je rekao da se radi na tekstu koji će biti usvojen na samitu i u kojem će saveznici istaknuti svoju spremnost da ponude sigurnosna jamstva Ukrajini.

U Vilniusu će biti održan prvi sastanak Vijeća NATO-Ukrajina, nove platforme, koja znači jačanje statusa Ukrajine u odnosima s NATO-om. Dosadašnja suradnja bila je institucionalizirana kroz Komisiju NATO-Ukrajinu, unutar koje Kijev nije mogao suodlučivait o pitanjima od zajedničkog interesa.

Za razliku od toga Vijeće NATO-Ukrajina bit će platforma za konzultacije i odlučivanje unutar koje će Ukrajina ravnopravno sudjelovati u području zajedničkih sigurnosnih pitanja.

Na osnivačkom sastanku Vijeća NATO-Ukrajina očekuje se predsjednik Volodimir Zelenskij, rekao je glavni tajnik Stoltenberg.

Stoltenberg je rekao da će čelnici NATO-a potvrditi višegodišnji program pomoći Ukrajini, koji će njezinim snagama omogućiti interoperabilnost sa snagama Saveza.

Čelnici 31 države članice NATO-a sastaju se u sljedeći utorak i srijedu na sastanku na vrhu u Vilniusu. Jedno od važnijih pitanja koje se pokušava riješiti prije samita je kako ukloniti tursku blokadu švedskom članstvu u NATO-u.

Švedska i Finska prošle su godine nakon ruskog napada na Ukrajinu odustale od duge povijesti neutralnosti i zatražile članstvo u NATO-u. U međuvremenu je Finska postala članicom, ali je Švedsku i dalje blokira Turska.

Ankara zamjera 

Ankara zamjera Stockholmu da pruža utočište članovima militantnih skupina, u prvom redu pristašama Kurdistanske radničke stranke (PKK), koju turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan optužuje za organiziranje demonstracija i financiranje terorističkih skupina.

Osim Turske, pristupanje Švedskoj još nije ratificirano u Mađarskoj, ali Budimpešta je najavila da će ukloniti blokadu čim to napravi Turska.

U ponedjeljak će se u Vilniusu sastati čelnici Turske i Švedske kako bi pokušali ukloniti tu blokadu.

Čelnici bi na samitu trebali također potvrditi da novi cilj izdvajanja za obranu, prema kojem bi dva posto BDP-a za obrambene potrebe bila donja, a ne više gornja granica.