Čašćenje smrću i svijet na rubu rata: Kuda plovi ovaj brod?

Svijet se nalazi na rubu katastrofe. Novi rat koji traje već šesti dan, onaj između Izraela i Irana, otvorio je novo poglavlje povijesti za koje se nadamo da neće biti posljednje. Velike nuklearne sile su ozbiljno krenule jedna na drugu, a smrtne presude se čuju sa svih strana. Oči svijeta uprte su u vlade zemalja i njihove potencijalne odluke i odgovore na trenutnu situaciju. Po mnogima Treći svjetski rat već je davno počeo. 

Presuda iz Izraela: Ajatolah mora nestati!

Izraelski ministar obrane Israel Kac izjavio je u četvrtak da vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Khamenei, "ne može više postojati", optužujući ga da izravno zapovijeda raketnim napadima na civile i da je njegova misija uništenje Izraela.

"Vođa poput Khameneija, koji upravlja moćnom državom i koristi svoj ideološki utjecaj za mobilizaciju resursa protiv Izraela, ne smije više postojati. IDF zna da za ostvarenje svojih ciljeva ovaj čovjek ne bi trebao biti živ", rekao je Kac, podsjećajući da je posljednji val iranskih projektila pogodio bolnicu i ranio najmanje 40 osoba.

Ministar Kac povukao je paralelu s Drugim svjetskim ratom: "Da je Izrael tada postojao, a IDF imao priliku zaustaviti Hitlera, to bi učinio. Khamenei je današnji Hitler."

Američki dužnosnici potvrdili su ovoga tjedna da je bivši američki predsjednik Donald Trump stavio veto na izraelski plan za atentat na Hameneija, naglasivši da "za sada nema planova" za takvu operaciju.

Odgovor iz Irana: Smrtne kazne za izraelske lidere!

Ajatolah Ali Khamenei odgovorio je optužbama, poručivši da za izraelske čelnike nije dovoljan nalog za uhićenje, već smrtna kazna. Komentirao je tako odluku Međunarodnog kaznenog suda (ICC) koji je izdao naloge za uhićenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, bivšeg ministra obrane Joava Gallanta i vođe Hamasa Ibrahima Al-Masrija.

"Izdali su nalog za uhićenje, ali to nije dovoljno... Za te kriminalne vođe mora biti izrečena smrtna kazna", izjavio je Khamenei.

Podsjetimo, ICC navodi da postoje osnovane sumnje da su izraelski čelnici odgovorni za ubojstva, progon i korištenje izgladnjivanja kao oružja u Gazi. Izrael odbacuje nadležnost Suda u Hagu i poriče ratne zločine, dok stanovnici Gaze vjeruju da bi nalozi mogli pomoći okončanju nasilja.

Što se tiče vođe Hamasa, Ibrahima Al-Masrija, ICC ga tereti za masovna ubojstva, silovanja i uzimanje talaca tijekom napada 7. listopada 2023. Izrael tvrdi da je Al-Masri, poznat i kao Muhamed Deif, ubijen u srpnju u zračnom napadu, ali Hamas to nikada nije potvrdio ni demantirao.

Američko direktno uključenje u sukob?

Iran i Rusija odvojeno su uputili ozbiljna upozorenja Sjedinjenim Američkim Državama zbog mogućeg miješanja u aktualni sukob između Irana i Izraela, ističući da bi svaka američka vojna intervencija mogla pokrenuti opasnu spiralu eskalacije na Bliskom istoku.

Iranski zamjenik ministra vanjskih poslova Kazem Gharibabadi poručio je da je Iran spreman braniti svoju nacionalnu sigurnost i interese ako Washington odluči vojno stati uz svog bliskoistočnog saveznika.

"Ako Sjedinjene Države žele aktivno intervenirati kako bi podržale cionistički režim, Iran će morati iskoristiti sve svoje resurse kako bi agresorima održao lekciju i zaštitio svoje interese", izjavio je Gharibabadi za državnu televiziju, dodavši da su "sve vojne opcije na stolu".

Istovremeno, Kremlj je putem glasnogovornika Dmitrija Peskova upozorio da bi američko uključivanje u rat značilo "užasnu spiralu eskalacije" i dodatno destabiliziralo ionako napetu regiju, prenosi Interfax.

Američki mediji pišu da je predsjednik Donald Trump odobrio vojne planove za napad na Iran, ali još nije donio konačnu odluku. Na novinarsko pitanje u srijedu, Trump je kratko odgovorio: "Možda ću to učiniti, možda i neću."

Svijet s napetošću promatra daljnji razvoj događaja, strahujući od mogućnosti otvorenog sukoba velikih sila i širenja rata izvan Bliskog istoka.

Daleki Istok - Div koji šuti

Kineski predsjednik Xi Jinping izrazio je u utorak ozbiljnu zabrinutost zbog nedavnih izraelskih vojnih operacija protiv Irana, upozorivši da bi daljnja eskalacija sukoba mogla ugroziti stabilnost Bliskog istoka i narušiti interese međunarodne zajednice.

"Vojna operacija Izraela protiv Irana znatno je pogoršala napetosti na Bliskom istoku", rekao je Xi prema izvješću kineske državne novinske agencije Xinhua. "Protivimo se bilo kakvim djelovanjima koja narušavaju suverenitet, sigurnost i teritorijalni integritet drugih država."

Peking posljednjih godina jača diplomatske veze s državama Perzijskog zaljeva, uključujući Oman, Saudijsku Arabiju i sam Iran, a ovih dana poslao je poruku Muscatu kako "ne može mirno promatrati" daljnju eskalaciju sukoba, potvrdilo je Ministarstvo vanjskih poslova Omana.

Iako Kina nema formalni obrambeni savez s Teheranom, dosljedno se protivi vojnim intervencijama Zapada na Bliskom istoku te podržava diplomatska rješenja u regionalnim sporovima.

Xi-jeve izjave dodatno jačaju kinesku poziciju kao protutežu američkom utjecaju u regiji, s naglaskom na dijalog i kritiku jednostranih vojnih akcija. Kritičari, međutim, ističu da je kinesko angažiranje u praksi često više retoričko i da nema dovoljno političke moći za deeskalaciju ozbiljnih sukoba.

Sjeverna Koreja u ponedjeljak je ispalila više balističkih projektila prema Žutom moru, svega nekoliko sati nakon što su Sjedinjene Američke Države i Južna Koreja započele veliku zajedničku godišnju vojnu vježbu, priopćila je južnokorejska vojska.

Načelnik Združenog stožera Republike Koreje potvrdio je da su detektirana lansiranja "neidentificiranih" balističkih projektila iz provincije Hwanghae na zapadu Sjeverne Koreje, prenosi agencija Yonhap sa sjedištem u Seulu.

Vojska Južne Koreje nije objavila dodatne tehničke detalje o projektilima niti o njihovoj putanji, ali je naglasila da je pojačan nadzor te zadržana puna borbena pripravnost u tijesnoj koordinaciji sa saveznicima iz SAD-a.

Europa u mlitavim rukavicama diplomacije

Visoka predstavnica EU za vanjske poslove Kaja Kallas sazvala je hitnu video konferenciju svih 27 ministara vanjskih poslova Europske unije o ratu između Izraela i Irana.

"Konferencija će biti prilika za razmjenu mišljenja, koordinaciju diplomatskih kontakata s Tel Avivom i Teheranom te dogovor o mogućim sljedećim koracima," rekao je jedan europski dužnosnik.

Za razliku od oštrog stava prema Rusiji, gdje se jača obrana Ukrajine, Bruxelles u slučaju izraelsko-iranskog sukoba naglašava važnost diplomacije. "Trajna sigurnost gradi se diplomacijom, a ne vojnom akcijom," poručila je Kallas tijekom vikenda, nakon razgovora s iranskim ministrom vanjskih poslova.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja je ranije govorila da Ukrajinu treba "naoružati poput ježa" prije pregovora s Rusijom, u telefonskom razgovoru pozvala izraelskog premijera Benjamina Netanyahua na deeskalaciju.

Unatoč blokiranim pregovorima o ograničenju iranskog nuklearnog programa, EU i dalje smatra da razgovori moraju biti nastavljeni. Izrael, s druge strane, vjeruje da su pregovori propali. "Godinama smo ih obuzdavali – nije uspjelo," rekao je izraelski veleposlanik pri EU Haim Regev. Ipak, priznao je da će "konačno rješenje morati biti popraćeno diplomacijom – to je jedini način za stabilnost u regiji."

Regev je istaknuo da Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Italija pružaju Izraelu najjaču podršku u pitanju Irana, dodavši da je Iran "vrlo blizu" nuklearnog oružja, što predstavlja ozbiljnu prijetnju i Europi.

Upitana na G7 summitu smatra li diplomatsko rješenje boljim od vojnog sukoba, von der Leyen je odgovorila: "Naravno da mislim da je pregovorima dugoročno najbolje rješenje. Slažemo se s Netanyahuom da Iran ne smije imati nuklearno oružje."

Govoreći o humanitarnoj situaciji u Gazi, von der Leyen je naglasila da je u razgovoru s Netanyahuom inzistirala na ulasku humanitarne pomoći u Pojas Gaze. "Obećao mi je da će to biti omogućeno. Po povratku iz G7 osobno ću provjeriti kako naša pomoć stiže do ljudi u Gazi," poručila je.

UN i Svjetski program za hranu upozorili su prošlog tjedna da bez hitnog i masovnog pristupa osnovnim potrepštinama, Gazu očekuje glad, kaos i daljnji gubitak života.

Afrika - Zaboravljeni kontinent koji gori

Subsaharska Afrika sve je bliža statusu globalno najnestabilnije regije za oružane sukobe.

Prema podacima Instituta za ekonomiju i mir (IEP), više od polovice od 44 analizirane afričke države bilježi pogoršanje sigurnosne situacije, što se ogleda u rastu vojnih proračuna, sve dubljoj umiješanosti u prekogranične sukobe i naglom padu ulaganja u mirovne procese.

Dok međunarodna pažnja ostaje usmjerena na rat u Ukrajini i sukobe na Bliskom istoku, GPI upozorava da afrički sukobi postaju istodobno sve ukorijenjeniji i sve više zanemareni. Sukobi u Demokratskoj Republici Kongo, Južnom Sudanu, Etiopiji i Burkini Faso među najizglednijima su za eskalaciju u nadolazećoj godini.

"Etiopija, istočni dio DR Konga i Južni Sudan imaju gotovo sve rizične čimbenike za eskalaciju sukoba," izjavio je Thomas Morgan, glavni istraživač u IEP-u.

Nakon godina smanjenja, vojna potrošnja u subsaharskoj Africi ponovno raste. U više od 23 države, uključujući Nigeriju, Ganu, Tanzaniju i Burkinu Faso, udio vojnih izdataka u BDP-u je povećan, često pod izlikom "obrane suvereniteta" usred jačanja pobuna i političke nestabilnosti.

Najdramatičnije pogoršanje bilježe Burkina Faso i Mali, gdje su vojne hunte istupile iz Zajednice zapadnoafričkih država (ECOWAS) te produbile suradnju s Rusijom i novoosnovanim Savezom država Sahela. Te zemlje sada se suočavaju s optužbama za kršenje ljudskih prava, netransparentnu vojnu potrošnju i gušenje civilnog društva.

"Vidimo pomak od američkog i francuskog utjecaja prema Rusiji i Kini u gospodarskoj sferi," kaže Morgan. "To preusmjerava fokus s borbe protiv terorizma na zaštitu režima."

Organizacije za ljudska prava optužuju ove vlade da sigurnost koriste kao izgovor za učvršćivanje moći i represiju.

Srednja i Sjeverna Amerika, ali bez SAD-a

Srednja i Sjeverna Amerika i dalje su treća najmirnija regija svijeta prema Globalnom indeksu mira (GPI) za 2025. godinu, no izvješće pokazuje zabrinjavajuće trendove – pet zemalja u regiji zabilježilo je poboljšanje, dok se stanje pogoršalo u njih devet.

Velika razlika u miru vidljiva je između Kanade, koja zauzima visoko 14. mjesto među najmirnijim zemljama svijeta, i Haitija, koji se nalazi na 141. mjestu, pri dnu ljestvice.

Iako je Kanada i dalje najsigurnija zemlja u regiji, zabilježila je i najveći pad u ukupnoj ocjeni mira u posljednjih godinu dana – mir je u Kanadi pogoršan za 5,8 posto. Političke tenzije između Kanade i SAD-a dodatno su eskalirale tijekom druge administracije Donalda Trumpa, posebice zbog novih trgovinskih tarifa koje je nametnuo Washington.

Osim političkih napetosti, Kanada bilježi i rast nasilnog kriminala. U protekloj godini značajno su porasli slučajevi iznude, pljački te napada oružjem ili nanošenja tjelesnih ozljeda. Od 2014. godine stope nasilnog kriminala u Kanadi povećane su za čak 43,8 posto. Unatoč svemu, Kanada ostaje jedna od najmirnijih država na svijetu.

S druge strane, Haiti – najmanje mirna zemlja u regiji – zabilježio je najveće poboljšanje mira u proteklih godinu dana, iako se i dalje suočava s ozbiljnim političkim i sigurnosnim izazovima.

Globalni indeks mira za Južnu Aziju, Južnu Ameriku i Pacifik

Južna Azija sve nestabilnija

Prema Globalnom indeksu mira (GPI) za 2025. godinu, Južna Azija zabilježila je najveće pogoršanje razine mira u odnosu na sve svjetske regije. Posebno zabrinjava rast represije i nemira u Bangladešu, dok unutarnja nestabilnost Pakistana i napetosti s Indijom ostaju visoke. Teroristički napad u Kašmiru u travnju 2025. godine drastično je povećao rizik od otvorenog sukoba između Indije i Pakistana, čime je naglašena krhkost mira u regiji. Afganistan je zabilježio neznatno poboljšanje, ali i dalje je među najmanje mirnim zemljama svijeta – nalazi se na 160. mjestu od ukupno 163 države.

Južna Amerika bilježi napredak

S druge strane, Južna Amerika jedina je svjetska regija koja je u ovogodišnjem GPI-ju poboljšala ukupnu razinu mira. Tome je najviše pridonio Peru, koji je ostvario najveći napredak zahvaljujući smanjenju građanskih nemira.

Unatoč gospodarskim teškoćama i političkoj neizvjesnosti, Argentina je pokazala otpornost te je postala najmirnija zemlja u regiji. Ipak, Venezuela i Kolumbija i dalje se suočavaju s visokim rizicima zbog političke nestabilnosti i prekograničnog kriminala.

Azija-Pacifik blago pogoršanje

Azija-Pacifik zabilježila je blago pogoršanje mira – ukupna ocjena regije pogoršana je za 0,21 posto, no regija i dalje drži status druge najmirnije u svijetu, što je pozicija koju drži od 2017. godine. Od 19 analiziranih zemalja, mir se pogoršao u njih deset, dok je devet zemalja poboljšalo stanje.

Novi Zeland ostaje najmirnija država Azije-Pacifika i treća najmirnija na globalnoj razini, uz poboljšanje od 3,1 posto tijekom protekle godine. S druge strane, Mjanmar je i dalje najmanje mirna zemlja regije te je zabilježila najveće pogoršanje u 2025. godini, zbog čega je čak i Sjeverna Koreja prestigla Mjanmar zahvaljujući blagom poboljšanju. Indonezija se istaknula kao zemlja s najvećim napretkom mira u regiji, s rastom od 2,9 posto u odnosu na prošlu godinu.