Carina će se plaćati i na robu čija je vrijednost manja od 150 eura?

Europska komisija je u srijedu predložila reformu carinske unije EU-a koja, između ostaloga, predviđa uvođenje carina i za proizvode čija je vrijednost niža od 150 eura.

Predloženom reformom ukida se trenutačni prag na temelju kojeg je roba čija je vrijednost manja od 150 eura oslobođena od carina, što su počinitelji prijevara uvelike iskorištavali. Komisija navodi da je vrlo česta praksa da se paketima koji ulaze u EU trenutačno smanjuje vrijednost kako bi se izbjeglo plaćanje carine.

Prema novom prijedlogu internetske platforme postat će ključni akteri u osiguravanju da roba koja se prodaje na internetu u EU-u ispunjava sve carinske obveze.

To je znatan pomak od trenutačnog carinskog sustava kojim se odgovornost stavlja na pojedinačne potrošače i prijevoznike. Platforme će biti odgovorne za osiguravanje plaćanja carinskih pristojbi i PDV-a pri kupnji, tako da potrošači više neće biti izloženi skrivenim naknadama ili neočekivanoj papirologiji pri preuzimanju paketa, javlja Hina.

Česte prijavare

S obzirom na to da su internetske platforme službeni uvoznici, potrošači u EU-u mogu biti sigurni da su plaćene sve pristojbe i da je njihova kupnja sigurna i u skladu s ekološkim, sigurnosnim i etičkim standardima EU-a.

Također se pojednostavljuje izračun carinskih pristojbi za najčešće proizvode male vrijednosti kupljene izvan EU-a, čime se tisuće mogućih carinskih kategorija smanjuje na samo četiri. Time će se znatno olakšati izračun carina za male pakete, što će i platformama i carinskim tijelima pomoći da bolje obrade milijardu komada robe kupljene u e-trgovini koja svake godine ulazi u EU.

Očekuje se da će novi, prilagođeni režim e-trgovine donijeti dodatne carinske prihode u iznosu od milijarde eura godišnje.

Povjernik za ekonomiju Paolo Gentiloni rekao da je uvođenje carina na robu u vrijednosti ispod 150 eura ne bi trebalo dovesti do povećanja potrošačkih cijena.

“Nije nam to cilj. Carine na male pakete bit će vrlo male. Očekujemo da će državama članicama prihodi od e-trgovine dosegnuti milijardu eura godišnje i to samo zbog toga što će veći broj paketa biti minimalno oporezovan”, rekao je Gentiloni.

U prijedlogu se predviđa uspostava novog carinskog tijela EU-a koje će nadgledati centar za carinske podatke. S vremenom će podatkovni centar zamijeniti postojeću carinsku IT infrastrukturu u državama članicama EU-a, čime će im se godišnje uštedjeti do dvije milijarde eura operativnih troškova. Novo će tijelo pomoći i u ostvarivanju poboljšanog pristupa EU-a upravljanju rizicima i carinskim provjerama.

Reformirana carinska uprava

U reformiranoj carinskoj uniji EU-a poduzeća koja žele unijeti robu u EU moći će sve informacije o svojim proizvodima i lancima opskrbe upisati u jedinstveno internetsko okruženje: novi centar EU-a za carinske podatke. Tom najsuvremenijom tehnologijom prikupljat će se podaci koje dostavljaju poduzeća te će se, uz pomoć strojnog učenja, umjetne inteligencije i ljudske intervencije, nadležnim tijelima omogućiti sveobuhvatan pregled lanaca opskrbe i kretanja robe.

U Komisiji ističu da je ovo najopsežnija reforma carinske unije EU-a od njezina osnutka 1968. godine. Članica carinske unije je i Turska, što znači da ona može s EU-om trgovati bez carina, ali ne može imati svoju potpuno neovisnu trgovinsku politiku.

S druge strane, donedavna članica EU-a Velika Britanija, nije htjela “tursku opciju” i odlučila se za izlazak iz carinske unije, što stvara velike probleme u Sjevernoj Irskoj.

“Današnja dugo očekivana reforma dio je našeg plana za jačanje otvorene strateške autonomije EU-a. Carinskim tijelima EU-a omogućit će bolju obranu naših financijskih i gospodarskih interesa te istodobno zajamčiti sigurnost i zaštitu robe koja ulazi u EU”, izjavio je izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis.

Prijedlog Komisije trebaju odobriti Vijeće EU-a i Europski parlament.