Božićno primirje
U Prvom svjetskom ratu, na Zapadnom frontu, na današnji dan, 25 prosinca 1914. godine stupilo je na snagu legendarno neslužbeno "Božićno primirje" kada je skupina britanskih i njemačkih vojnika obustavila paljbu, izašla iz rovova i susrela se na ničijoj zemlji između zaraćenih strana.
"Božićno primirje" bio je niz raširenih, ali neslužbenihi primirja duž Zapadnog fronta, piše Srna.
U pretprazničkoj nedjelji, njemački i britanski vojnici izašli su iz rovova da razmijene čestitke i razgovaraju, dok su u nekim oblastima na katolički Badnji dan i Božić ljudi s obje strane izašli na ničiju zemlju da razmijene hranu i suvenire.
Obavljene su zajedničke sahrane i razmjene zarobljenika, a neki susreti su se završili pjevanjem božićnih pjesama. Vojnici su igrali nogomet jedni protiv drugih.
Međutim, miroljubivo ponašanje nije bilo sveprisutno jer su se borbe nastavile na nekim sektorima, dok su se na drugim zaraćene strane suglasile da preuzmu samo tijela palih vojnika.
I sljedeće godine je nekoliko jedinica ugovorilo primirja, ali ona nisu bila raširena kao 1914. Razlog su bila naređenja zapovjedništava svih strana, koje su zabranjivale "bratimljenje".
Vojnici do 1916. godine nisu više ugovarali primirja, a rat je postajao sve teži zbog katastrofalnih gubitaka ljudskih života tijekom bitaka na Sommi i kod Verduna, te uvođenja kemijskog oružja u upotrebu.
U nekim sektorima bilo je povremenih primirja kako bi se dozvolilo vojnicima da pokupe ranjene ili mrtve suborce, dok je u drugim postojalo prešutna suglasnost da se ne puca dok se ljudi odmaraju, zabavljaju ili rade.
Broj stradalih u Prvom svjetskom ratu premašio je 37 milijuna, odnosno više od 15 milijuna mrtvih i 22 milijuna ranjenih.
U broj mrtvih ulazi gotovo devet milijuna vojnih žrtava i oko 6,6 milijuna ranjenih.
Sile Antante - Rusija, Velika Britanija, Francuska i njihovi saveznici - izgubile su više od pet milijuna vojnika.
Centralne sile - Austrougarska, Njemačka, Italija i njihovi saveznici - izgubili su više od tri milijuna ljudi.
