Bivši šef MI6: Svijet više ne funkcionira po pravilima, već po moći pojedinaca

Sir Alex Younger, bivši šef britanske obavještajne službe MI6 (2014. – 2020.), gostujući u programu BBC-a, upozorio je da međunarodni odnosi ulaze u novu eru u kojoj globalni poredak više neće biti određen pravilima i multilateralnim institucijama, već moći pojedinaca i političkim dogovorima.

''Povijesno gledano, sudbine malih zemalja određivali su jaki pojedinci. Sjetimo se Jalte 1945. godine, kada su trojica moćnih lidera odlučivala o sudbini Europe. Danas je to način razmišljanja Donalda Trumpa, Vladimira Putina i Xi Jinpinga – ali nije europski način razmišljanja. To je svijet u koji ulazimo, i ne mislim da ćemo se vratiti na stari poredak'', rekao je Younger.

Pad američke dominacije i novi globalni poredak

Younger objašnjava kako je globalizirani svijet 20. stoljeća bio rezultat američke dominacije i volje da oblikuje međunarodni sustav, ali se ta realnost promijenila.

Pročitajte još

Ukrajinski vojnici ne vjeruju u pregovore Rusije i SAD-a: Borimo se do kraja

''SAD više nije jedina dominantna sila. Njegova sposobnost da određuje pravila svijeta više ne postoji. Danas svjedočimo dogovorima i pregovorima o sferama utjecaja. Jedini koji to još nisu u potpunosti shvatili su SAD i Europa.''

Prema njegovim riječima, nova pravila igre ne temelje se na mekoj moći, demokraciji i vrijednostima, već na čistoj vojnoj moći. Europa, smatra, mora pronaći način kako osnažiti vlastitu geopolitičku poziciju.

Ukrajina i Trumpova pozicija

Younger se osvrnuo i na Trumpov pristup ratu u Ukrajini, tvrdeći da bivši američki predsjednik ima pogrešnu percepciju sukoba.

''Trump misli da je ovo pitanje teritorija – kao trgovac nekretninama vjeruje da se može postići mir jednostavnom razmjenom zemlje. No Putin je bio jasan: za njega je ovo pitanje suvereniteta. On neće stati dok Ukrajina ne prestane postojati kao neovisna država. To je potpuno drugačija razina sukoba.''

Younger upozorava da bi Trumpov pokušaj dogovora s Putinom mogao rezultirati geopolitičkim porazom SAD-a, slično onome što se dogodilo u Afganistanu.

''Trump je u Afganistanu dao najveće ustupke prije nego što su pregovori uopće započeli, a rezultat je bio fijasko. Putin i Trump ne govore o istim stvarima, i to predstavlja veliki problem.''

Ruska strategija i europska odgovornost

Younger naglašava kako Rusija strateški želi Ukrajinu učiniti nebranjenom i nesposobnom za samostalno funkcioniranje.

''Rusija danas govori da neće prihvatiti zapadne trupe u Ukrajini. Naravno da to govore – njihov cilj je da Ukrajina ostane nebranjena. No stvarne sigurnosne garancije su ključ rješenja ovog sukoba.''

Govoreći o europskoj ulozi, Younger ističe kako će Europa na kraju ovog sukoba snositi daleko veću odgovornost nego što je imala na početku.

''Ruska vojska nije toliko snažna da bi sutra mogla marširati na Varšavu, ali ovo će ih dugoročno ohrabriti. Međutim, Europska NATO alijansa deset je puta bogatija od Rusije i apsolutno ima kapacitete za jačanje svojih vojnih snaga. Ako to ne učinimo, onda se suočavamo s noćnom morom.''

Trump, Putin i budućnost pregovora

Younger je komentirao kako Trump ipak posjeduje određenu pregovaračku moć jer je Rusija iscrpljena i pod pritiskom.

''Rusko gospodarstvo je u lošem stanju i ne može ovako funkcionirati još dugo. Putin je izgubio 800.000 vojnika – čak i za autokrata, to ima posljedice. Osim toga, Putin već godinama čeka Trumpov povratak na vlast. Ako se ispostavi da Trump nije prilika kakvom ga Rusi vide, Moskva nema plan B.''

No, bivši šef MI6 upozorava da bi Trumpov nagli izlazak iz Ukrajine bez održivog rješenja mogao biti katastrofalan, ne samo za Europu, već i za globalnu sigurnost.

''Ako Trump odluči povući se iz sukoba pod svaku cijenu i prepustiti problem Europi, to bi bio veliki problem. A treba razmisliti i o poruci koju bi to poslalo Xi Jinpingu, koji gleda na Tajvan. Ovakvi presedani imaju dalekosežne posljedice.''